Natpis na vanjskom zidu iranskog veleposlanstva u Sarajevu – “U spomen na iranske muškarce koji su žrtvovali svoje živote za mir u Bosni i Hercegovini.” – poslužila je kao uvod u komentar novinarke Anath Hartmann, objavljen 9. veljače na portalu Washington Times.
Hartmann navodi kako bi takva poruka mogla iznenaditi američku javnost, koja, prema njezinu mišljenju, nije dovoljno upoznata s poviješću islamističkih utjecaja na Balkanu. U tekstu ističe da su, prema njezinu prikazu, te veze dobro poznate Srbima u Republici Srpskoj, jednom od dvaju entiteta u Bosni i Hercegovini uspostavljenih Daytonskim sporazumom 1995. godine.
Dodikove tvrdnje o radikalizaciji
U komentaru se prenose dijelovi ekskluzivnog intervjua predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika za Washington Times. Hartmann citira Dodika: “Crkve preuzimaju muslimani. Radikalizirane skupine se potiču.”
Podsjeća i da je Dodik ovog ljeta osuđen na godinu dana zatvora, kaznu koja je kasnije preinačena u novčanu, te mu je zabranjeno obnašanje dužnosti na šest godina odlukom Suda BiH. Navodi i kako među sedam sudaca trenutačno nema nijednog iz Republike Srpske.
Prema tekstu, Dodik je sankcioniran jer nije provodio odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta, kojeg Hartmann opisuje kao njemačkog državljanina imenovanog 2021. godine od strane Vijeća za provedbu mira.
Hartmann prenosi i Dodikovu izjavu da su “radikalni muslimani u regiji financirani od istih onih koji financiraju Islamsku državu: Iran, Saudijska Arabija i drugi”.
Navodi o obukama i povratnicima
U komentaru se podsjeća da su se početkom 2010-ih stotine bosanskih muslimana pridružile Islamskoj državi, a dio ih se kasnije vratio na Balkan. Citira se izvješće Atlantic Initiativea iz 2015. godine prema kojem povratnici iz Sirije i Iraka predstavljaju “izravnu prijetnju sigurnosti Bosne i Hercegovine, ali i regije i šire”.
Hartmann također navodi Dodikovu tvrdnju da su “neki od njih bili obučavani u Sarajevu” prije odlaska na Bliski istok.
U tekstu se spominje i uloga Irana tijekom rata u BiH, uz podsjetnik na ranija izvješća prema kojima su iranski borci i oružje pomagali bošnjačkim snagama. Navodi se i izvješće iz 1993. godine o sudjelovanju iranskih revolucionarnih gardista u sukobima u Bosni.
Političke poruke i prijedlog razdruživanja
Autorica se osvrće i na odluku Federacije BiH da u siječnju proglasi “državnom imovinom” dva pravoslavna groblja, kapelicu i crkvu, što su, prema navodima, lokalni Srbi doznali putem medija.
Hartmann prenosi i Dodikove tvrdnje da u pojedinim pretežno muslimanskim područjima Republike Srpske “lokalna policija ne može ni ući” te da “ne smiju uhititi ekstremiste”.
Kao političko rješenje Dodik u tekstu zagovara neovisnost Republike Srpske. “Stvari postaju sve gore. Zato smo sada došli ovdje”, citira ga Hartmann, navodeći da je nedavno boravio u Washingtonu, nakon posjeta Izraelu i susreta s premijerom Benjaminom Netanyahuom.
U zaključku se prenosi i Dodikova ocjena: “Bosna i Hercegovina je slomljeno društvo. Oduvijek je bila podijeljena; bila je neuspjela država od samog početka.”
Hartmann navodi kako Dodik i njegovi politički saveznici zagovaraju priznanje triju država unutar sadašnje BiH – za Srbe, Hrvate i Bošnjake – te citira njegovu poruku: “Bez države nema slobode.”
Posušje.info
