Zapadnohercegovačka županija od početka ove školske godine započela je s primjenom novog Zakona o srednjem strukovnom obrazovanju, a prve reakcije s terena više su nego ohrabrujuće. Kako se doznaje, inicijalna faza provedbe pokazala je da je županijska Vlada povukla strateški potez koji bi mogao dugoročno promijeniti način na koji se mladi pripremaju za tržište rada.
Novi zakonski okvir uveo je model dvojnog obrazovanja, kojim se srednjoškolske ustanove snažnije povezuju s poslovnom zajednicom. Cilj je omogućiti učenicima stjecanje konkretnih praktičnih vještina, ali i postupno upoznavanje s realnim radnim okruženjem, čime se znatno olakšava prijelaz iz školskih klupa u svijet rada.
Postupna primjena uz praktičan rad
Primjena Zakona odvija se fazno, uz korištenje svih predviđenih mogućnosti poput praktične nastave, vježbi i ferijalne prakse kod poslovnih subjekata. Posebna novost je uvođenje mentora iz realnog sektora, koji su zaduženi za rad s učenicima u skladu s nastavnim planovima i strukovnim kurikulima.
Praktična nastava, vježbe i ferijalna praksa, sukladno Zakonu, služe primjeni stečenih znanja i razvoju novih vještina kroz konkretan rad, bilo u obrazovnim ustanovama ili kod poslovnih subjekata. Ferijalna praksa u cijelosti se odvija kod poslodavaca, dok u kombiniranom modelu najmanje 25 posto praktične nastave mora biti realizirano u gospodarstvu.
Za vrijeme provedbe praktične nastave kod poslovnog subjekta učenici imaju pravo na novčanu naknadu, razmjerno vremenu provedenom na radu, koju isplaćuje poslodavac.
Prvi takav zakon u BiH
Novi zakon prvi je put u Bosni i Hercegovini sustavno uveo ključne elemente dvojnog obrazovanja, kakvo već godinama uspješno funkcionira u zapadnoeuropskim državama. Time se učenike nastoji što bolje pripremiti za konkretne potrebe tržišta rada, ali i upoznati s tehnologijama i radnim procesima koji ih očekuju nakon školovanja.
Poseban naglasak stavljen je na koordinaciju obrazovnog sustava, struke i poslovne zajednice, osobito u planiranju upisnih politika i izradi strukovnih kurikula.
Zakon predviđa osnivanje općinskih i gradskih savjetodavnih vijeća pri svakoj srednjoj strukovnoj školi, kao i Županijskog savjetodavnog vijeća koje osniva Vlada ZHŽ-a.
Širok krug uključenih institucija
Županijsko savjetodavno vijeće zamišljeno je kao međuresorno stručno tijelo, a čine ga predstavnici ministarstava, Službe za zapošljavanje, Razvojne agencije ZHŽ – Herag, Ureda Vlade za europske integracije, lokalnih savjetodavnih vijeća, privatnog sektora, poslovnih udruga, Sveučilišta u Mostaru, kao i drugi zainteresirani dionici.
Cilj ovakvog modela je osigurati da obrazovni programi budu u skladu s realnim potrebama gospodarstva te da učenici po završetku školovanja imaju tražene i primjenjive vještine.
Slični modeli i u drugim županijama
Ohrabrujući potezi ZHŽ-a potaknuli su i druge sredine. Već od iduće školske godine sličan model trebala bi uvesti i Srednjobosanska županija, čija je Vlada pripremila novo zakonsko rješenje o strukovnom obrazovanju i obuci.
Naglasak će, kao i u ZHŽ-u, biti na praktičnoj nastavi i snažnijem uključivanju realnog sektora, uz mogućnost financijske naknade za učenike. Tvrtkama se time omogućuje rani kontakt s potencijalnim zaposlenicima, u koje mogu ulagati i postupno ih osposobljavati prema vlastitim potrebama.
Potezi županijskih vlasti u smjeru modernizacije strukovnog obrazovanja ocjenjuju se ključnima za prilagodbu brzim tehnološkim promjenama i novim zahtjevima tržišta rada, osobito u kontekstu jačanja europskih proizvodnih kapaciteta i smanjenja ovisnosti o dugim opskrbnim lancima, prenosi Večernji.ba.
Posušje.info
