Svijet bi mogao biti opasno blizu klimatske „točke bez povratka“, nakon koje bi nekontrolirano globalno zagrijavanje postalo nezaustavljivo, upozoravaju znanstvenici. Kako piše The Guardian, nastavak rasta temperature mogao bi aktivirati niz klimatskih prekretnica i pokrenuti domino-efekt koji bi planet gurnuo prema tzv. scenariju „Zemlje staklenika“.
Riječ je o stanju klime koje bi bilo znatno ekstremnije od zagrijavanja od 2 do 3 °C, prema kojem se svijet trenutačno kreće.
Što znači “točka bez povratka”?
Stručnjaci upozoravaju da javnost, ali i dio političkih lidera, još uvijek ne shvaća ozbiljnost rizika. Za razliku od teškog, ali mogućeg smanjenja emisija fosilnih goriva, jednom kada bi se pokrenuo scenarij „Zemlje staklenika“, povratak na stabilniju klimu bio bi vrlo vjerojatno nemoguć – čak i uz drastično smanjenje emisija.
Dr. Christopher Wolf iz američke organizacije Terrestrial Ecosystems Research Associates naglašava da je iznimno teško točno predvidjeti kada će pojedine klimatske prekretnice biti aktivirane.
“Prekoračenje čak i nekih pragova moglo bi planet usmjeriti na putanju Zemlje staklenika”, rekao je Wolf. “Kreatori politika i javnost i dalje su uglavnom nesvjesni rizika koje predstavlja ono što bi zapravo bio prijelaz bez povratka.”
Dodao je i zabrinjavajuću procjenu:
“Vjerojatno je da su globalne temperature već sada jednako visoke, ili više, nego u bilo kojem trenutku u posljednjih 125.000 godina te da klimatske promjene napreduju brže nego što su mnogi znanstvenici predviđali.”
Prema njegovim riječima, razine ugljičnog dioksida mogle bi biti najviše u najmanje dva milijuna godina.
Domino-efekt klimatskih promjena
Nova procjena objavljena je u znanstvenom časopisu One Earth, a obuhvaća 16 ključnih elemenata Zemljinog klimatskog sustava. Među njima su ledeni pokrovi Grenlanda i Antarktike, planinski ledenjaci, polarni morski led, permafrost, amazonska prašuma te Atlantska meridionalna obrtna cirkulacija (AMOC), važan sustav oceanskih struja.
Prema analizi, neke prekretne točke možda su već aktivirane. Grenland i zapadna Antarktika pokazuju znakove destabilizacije, dok su permafrost, planinski ledenjaci i amazonska prašuma vrlo blizu kritične granice.
“Istraživanja pokazuju da su neke komponente Zemljinog sustava možda bliže destabilizaciji nego što se nekada vjerovalo”, navode znanstvenici. “Iako je točan rizik neizvjestan, jasno je da su trenutne obveze djelovanja u vezi s klimom nedovoljne.”
Profesor William Ripple sa Sveučilišta Oregon State, koji je vodio analizu, upozorio je i na moguće lančane reakcije:
“AMOC već pokazuje znakove slabljenja, a to bi moglo povećati rizik od odumiranja Amazone. Ugljik oslobođen odumiranjem Amazone dodatno bi pojačao globalno zagrijavanje i stupio u interakciju s drugim povratnim spregama. Moramo brzo djelovati dok još imamo priliku, koja se brzo smanjuje, kako bismo spriječili opasne klimatske ishode kojima se ne može upravljati.”
Što bi to značilo za čovječanstvo?
Već sada, pri globalnom zagrijavanju od oko 1,3 °C, svijet svjedoči sve češćim i intenzivnijim toplinskim valovima, poplavama i sušama koje odnose živote i uzrokuju goleme materijalne štete.
Znanstvenici su nedavno upozorili da bi porast temperature od 3 do 4 °C doveo do situacije u kojoj bi “gospodarstvo i društvo prestat će funkcionirati kako ih poznajemo”. No scenarij „Zemlje staklenika“ bio bi još ekstremniji.
Profesor Tim Lenton sa Sveučilišta Exeter ističe:
“Znamo da preuzimamo goleme rizike s trenutnom klimatskom putanjom, za koju ne možemo isključiti da bi se mogla pretvoriti u stanje klime koje je za nas mnogo manje pogodno za život. Međutim, ne moramo stići do Zemlje staklenika da bi postojali duboki rizici za čovječanstvo i naša društva – oni će nas zadesiti već ako nastavimo s globalnim zagrijavanjem od 3°C.”
Podsjetimo, znanstvenici su još 2018. godine upozorili na mogućnost scenarija „Zemlje staklenika“. U tom slučaju, temperatura bi tisućama godina ostala više od 4 °C iznad predindustrijske razine, uz dramatičan porast razine mora i potapanje obalnih gradova.
Tada su zaključili da bi “utjecaji putanje Zemlje staklenika na ljudska društva vjerojatno bili golemi, ponekad nagli i nedvojbeno razorni”.
Posušje.info
