Napredak u liječenju mnogih vrsta raka posljednjih godina je velik, osobito ako se bolest otkrije u ranoj fazi. Ipak, prevencija i dalje ostaje najvažnija, a istraživanja pokazuju da se čak 30 do 40 posto karcinoma može spriječiti promjenom životnih navika. Iako genetiku ne možemo mijenjati, onkolozi ističu jednu raširenu naviku koja značajno povećava rizik od raka – tjelesnu neaktivnost.
”Sjedilački način života može dovesti do prekomjerne tjelesne težine ili pretilosti”, upozorava dr. David Yashar, hematolog i onkolog s Instituta za rak MemorialCare Todd. ”Povećana količina masnog tkiva uzrokuje upalu, što je poznati čimbenik rizika za rak.” Povezanost pretilosti s rakom debelog crijeva potvrđena je brojnim istraživanjima.
Dr. Shikha Jain, hematologinja i onkologinja sa Sveučilišnog centra za rak u Illinoisu, dodaje da sjedilački način života izaziva promjene i bez debljanja, uključujući usporen metabolizam, smanjenu apsorpciju glukoze u mišićima, povećanu otpornost na inzulin, kroničnu upalu niske razine i narušenu funkciju imunosnog sustava.
Dr. Yashar također ističe da neaktivnost može potaknuti pojačanu proizvodnju spolnih hormona, što povećava rizik od hormonski osjetljivih karcinoma, poput raka dojke.
Što se događa u tijelu kad vježbamo
Redovita tjelesna aktivnost ima brojne pozitivne učinke. ”Vježbanje smanjuje razinu inzulina i upalnih markera, poboljšava imunosni nadzor, pomaže u regulaciji hormona poput estrogena i testosterona, podržava zdrav tjelesni sastav te poboljšava pokretljivost crijeva i zdravlje mikrobioma”, objašnjava dr. Jain.
”Zajedno, ove promjene stvaraju biološko okruženje koje je manje pogodno za razvoj i napredovanje raka”, dodaje. Studija iz 2025. objavljena u časopisu British Journal of Sports Medicine pokazala je da osobe koje su zamijenile vrijeme provedeno sjedeći laganom do umjerenom tjelesnom aktivnošću smanjile izglede za rak za čak 26 posto.
Prema podacima američkog CDC-a, tjelesna aktivnost može smanjiti rizik od najmanje osam vrsta raka, uključujući rak mokraćnog mjehura, dojke, debelog crijeva, endometrija, jednjaka, bubrega, pluća i želuca.
Koliko je vježbe dovoljno
Američko društvo za borbu protiv raka preporučuje pet sati umjerene tjelesne aktivnosti tjedno, što znači otprilike 45 minuta dnevno. Dr. Yashar navodi da umjerena aktivnost uključuje brzo hodanje, laganu vožnju biciklom ili rolanje.
Studija iz 2025. otkrila je da je važniji veći broj koraka nego tempo ili intenzitet. Ipak, stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno odraditi preporučenu aktivnost i ostatak dana provesti sjedeći.
”Produljeno vrijeme sjedenja može povećati rizik od raka čak i kod ljudi koji ispunjavaju smjernice za vježbanje”, napominje dr. Jain. Osobe koje rade uredski posao trebale bi svakih 30 do 60 minuta ustati i kretati se nekoliko minuta, sastanke ili telefonske pozive obavljati hodajući, koristiti radne stolove podesive visine i uključiti kratke intervale kretanja tijekom dana.
”Vježbanje štiti, ali ne poništava u potpunosti štetu cjelodnevnog sjedenja”, zaključuje dr. Jain.
Posušje.info
