Novo kanadsko istraživanje pokazalo je da COVID-19 može ostaviti tragove na mozgu koji su vidljivi na snimkama i godinama nakon infekcije, osobito kod osoba koje razviju neurološke simptome dugog covida. Prema rezultatima, osobe koje su nakon zaraze razvile dugotrajnu apatiju i depresiju imaju oko 18 posto manje dopaminskih živčanih završetaka u mozgu od zdravih pojedinaca. Dugi covid, poznat i kao post-COVID sindrom, odnosi se na dugotrajne simptome koji se nastavljaju ili se pojavljuju nakon preboljenja bolesti.
Dopamin je neurotransmiter ključan za kontrolu pokreta i motivacije, a gubitak živčanih završetaka koji ga prenose utječe na kognitivne funkcije i može pridonijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti. U studiji objavljenoj u časopisu eBioMedicine znanstvenici su analizirali snimke mozga dobivene pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) kod 24 odrasle osobe s dugim covidom i 24 zdrave osobe slične dobi.
Istraživači su mjerili gubitak dopaminskih živčanih završetaka u strijatumu, regiji u središtu mozga koja upravlja pokretima i motivacijom. Sudionicima su ubrizgali radiomarker koji se veže na protein VMAT2, odnosno vezikularni transporter monoamina 2. Taj protein izlučuju dopaminski živci, a poznati je biomarker koji se koristi u dijagnostici neurodegenerativnih stanja poput Parkinsonove bolesti.
PET snimke pokazale su da je gubitak dopaminskih završetaka u ventralnom strijatumu povezan s manjom motivacijom.
