Kanadski znanstvenici objavili su rezultate istraživanja koji pokazuju da COVID-19 može ostaviti tragove na mozgu vidljive na snimkama čak i godinama nakon preboljene infekcije. Ti su tragovi posebno izraženi kod osoba koje su razvile neurološke simptome takozvanog dugog covida.
Prema nalazima, osobe koje su nakon zaraze počele patiti od dugotrajne apatije i depresije imaju otprilike 18 posto manje dopaminskih živčanih završetaka u mozgu u usporedbi sa zdravim pojedincima. Dugi covid, poznat i kao post-COVID sindrom, odnosi se na simptome koji potraju ili se pojave nakon oporavka od bolesti, kako objavljuje posusje.info.
Dopamin je neurotransmiter koji ima ključnu ulogu u kontroli pokreta i motivacije. Gubitak živčanih završetaka koji ga prenose utječe na kognitivne funkcije i može doprinijeti razvoju neurodegenerativnih bolesti. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu eBioMedicine, a znanstvenici su u njoj analizirali snimke mozga dobivene pozitronskom emisijskom tomografijom (PET) kod 24 odrasle osobe s dugim covidom i 24 zdrave osobe slične dobi.
Istraživači su mjerili gubitak dopaminskih živčanih završetaka u strijatumu, regiji smještenoj u središtu mozga koja upravlja pokretima i motivacijom. Sudionicima je ubrizgan radiomarker koji se veže na protein VMAT2, odnosno vezikularni transporter monoamina 2. Taj protein izlučuju dopaminski živci, a riječ je o poznatom biomarkeru koji se koristi u dijagnostici neurodegenerativnih stanja poput Parkinsonove bolesti.
PET snimke pokazale su da je gubitak dopaminskih završetaka u ventralnom strijatumu povezan s manjom razinom motivacije kod oboljelih. Ovi rezultati dodatno rasvjetljavaju mehanizme koji stoje iza neuroloških posljedica dugog covida.
