Godine koje su za nama obilježili odlasci cijelih obitelji, migracije, sve manji broj novorođenih te negativan prirodni prirast.
Bosna i Hercegovina ni tijekom 2027. godine neće provesti novi popis stanovništva, pa će službeni podaci o tome koliko osoba živi u državi, kakva je njihova dobna struktura te u kolikoj se mjeri promijenio sastav stanovništva i nadalje biti oni prikupljeni 2013. godine. Premda je od posljednjeg popisivanja proteklo više od 13 godina, a u međuvremenu su zemlju obilježili masovno iseljavanje, pad nataliteta i brzo starenje stanovništva, mjerodavne institucije dosad nisu osigurale ni temeljne uvjete za početak novog popisnog postupka, piše Večernji list BiH.
Prema navodima koje su objavile Nezavisne novine, kako prenosi Večernji.ba, popis stanovništva u BiH ne treba realno očekivati ni u 2027. godini. Sve se učestalije kao moguća godina sljedećeg popisivanja navodi 2031., što bi značilo da bi građani na službene demografske podatke mogli pričekati gotovo dva desetljeća. U Agenciji za statistiku BiH ističu kako je za ostvarenje tako zahtjevnog projekta najprije nužno doseći politički i institucionalni konsenzus, donijeti prikladan zakonski okvir te pribaviti financijska sredstva. Uz to, valja odrediti datum na koji popis počinje te popisna pitanja, pripremiti metodološku i organizacijsku dokumentaciju, izraditi karte za otprilike 25.000 popisnih krugova i obaviti probni popis. Koliko se demografska slika BiH izmijenila, ponajbolje svjedoči usporedba dvaju posljednjih popisa. Prema popisu iz 1991., u zemlji je obitavalo oko 4,3 milijuna ljudi.
Demografska slika iz posljednjih popisa
Prvi popis nakon rata, obavljen 2013., zabilježio je 3,531.159 stanovnika. Otada su protekle godine obilježili odlasci cijelih obitelji, iseljavanje radno aktivnog stanovništva, sve manji broj rođene djece i negativan prirodni prirast. Unatoč tome, bez novog popisivanja nije moguće precizno odrediti koliko stanovnika danas živi u zemlji, koliko ih obitava u pojedinim općinama i gradovima te kakva je uistinu njihova dobna i obrazovna struktura. Procjene stvarnog broja stanovnika međusobno se razlikuju, a administrativne evidencije, birački popisi i statističke procjene ne mogu u cijelosti nadomjestiti cjelovito popisivanje. Od osobite je važnosti razlučiti državljane BiH koji borave u inozemstvu od onih čije je uobičajeno boravište u zemlji.
Zašto je popis ključan za planiranje
Popis stanovništva nije tek statističko prebrojavanje ljudi niti podatak koji zanima isključivo demografe. Njegovi rezultati neposredno utječu na planiranje razvoja države i lokalnih sredina. Bez pouzdanih brojki teško je odmjeriti koliko je potrebno škola, vrtića, domova zdravlja, bolnica, prometnica i ostalih javnih usluga. Tako, primjerice, općina koja je prema podacima iz 2013. imala nekoliko tisuća žitelja, danas može brojiti znatno manje stanovnika, ali i imati drukčiju dobnu strukturu. Pritom pojedina gradska područja mogu iskazivati posve druge trendove. Taj je problem posebice naglašen u školstvu i zdravstvu. Broj djece školske dobi, radno aktivnog stanovništva i starijih osoba presudan je za planiranje zaposlenih, kapaciteta i ulaganja. Bez aktualnih podataka teško je steći cjelovit uvid u prave potrebe društva.
Želite li biti svakodnevno obaviješteni te ovaj i ostale tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više obavijesti možete zatražiti upitom na mail bih@vecernji.net
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
