Prijevoznici sa Zapadnog Balkana zasad neće ponovno krenuti u blokade graničnih prijelaza, no upozoravaju kako bi se prosvjedi mogli vratiti ukoliko Europska unija uskoro ne pronađe rješenje za problem boravka profesionalnih vozača u schengenskom prostoru.
Predstavnici prijevoznika iz regije sastali su se u utorak u Skoplju, gdje su razgovarali o problemima koji već duže vrijeme opterećuju međunarodni cestovni prijevoz. Ključni problem odnosi se na pravilo prema kojem državljani trećih zemalja u schengenskom prostoru mogu boraviti najviše 90 dana unutar razdoblja od 180 dana.
Prijevoznici smatraju kako profesionalni vozači zbog prirode svoga posla ne bi trebali biti tretirani na isti način kao turisti ili drugi kratkotrajni posjetitelji.
Odluka nakon sastanka u Bruxellesu
Nove blokade zasad nisu dogovorene. Prijevoznici očekuju nastavak razgovora s predstavnicima Europske unije, a posebno važan trebao bi biti sastanak zakazan za 1. rujna u Bruxellesu.
Ovisno o rezultatima tih razgovora, predstavnici prijevoznika mogli bi se ponovno sastati do 10. rujna te odlučiti o daljnjim potezima, uključujući mogućnost novih prosvjeda i blokada.
Biljana Muratovska iz makedonskog udruženja prijevoznika Makam Trans poručila je kako blokade nisu njihov prvi izbor.
„Danas smo utvrdili da nećemo praviti blokade, zato što uvijek prvo nastrada naš sektor. Ako nas Europska unija prisili da to učinimo, morat ćemo ponovno biti složni i zatvoriti sve granice kako bi shvatili da se lanac opskrbe ne smije prekidati“, kazala je Muratovska.
Predlažu računanje sati umjesto dana
Jedno od mogućih privremenih rješenja koje prijevoznici predlažu jest promjena načina računanja boravka profesionalnih vozača u Schengenu.
Umjesto da se svaki ulazak računa kao cijeli dan boravka, prijevoznici predlažu računanje stvarnog broja sati koje vozač provede na području Schengena.
Prema njihovim procjenama, takav bi model za veliki broj vozača značajno ublažio trenutačni problem i omogućio im nastavak obavljanja međunarodnog prijevoza bez kršenja pravila o boravku.
U BiH pogođeno oko 10.000 vozača
Nikola Brković iz Konzorcija Logistika BiH procjenjuje kako se problem izravno odnosi na približno 10.000 vozača i prijevoznih jedinica iz Bosne i Hercegovine uključenih u međunarodni cestovni promet.
Situacija, prema njegovim riječima, već stvara konkretne posljedice. Pojedini vozači dobili su zabrane ulaska u Europsku uniju, odnosno Hrvatsku, dok su neki imali problema s nadležnim tijelima u Austriji i Njemačkoj.
„Kompletno kretanje naših vozila oni mogu pratiti ako žele, a tretiraju nas kao obične turiste. I 91. dan naš vozač više nije ni turist, nego ilegalni migrant“, upozorio je Brković.
Prijevoznici pritom naglašavaju kako se njihov rad već odvija prema posebnim pravilima međunarodnog cestovnog prijevoza, uključujući bilateralne i CEMT dozvole.
Moguća poskupljenja i nestašice
Iz sektora prijevoza upozoravaju kako eventualni prestanak ili ozbiljnije ograničavanje međunarodnog cestovnog transporta ne bi pogodilo samo prijevozničke tvrtke.
Posljedice bi se vrlo brzo mogle prenijeti na cjelokupno gospodarstvo, opskrbne lance i u konačnici građane.
Prema riječima Brkovića, čak 95 posto robe u međunarodnom prometu Bosne i Hercegovine prevozi se cestovnim putem. Zbog toga bi ozbiljniji zastoj mogao dovesti do poremećaja u opskrbi, rasta troškova prijevoza, a posljedično i viših cijena pojedinih proizvoda.
„I sami građani osjetit će i poskupljenja i nestašice tih proizvoda“, poručio je.
Prijevoznici stoga očekuju da će se u razgovorima s Europskom unijom pronaći rješenje prije nego što situacija ponovno eskalira u blokade graničnih prijelaza.
„Transport je žila kucavica svake države. Doslovno je jedini most koji povezuje mjesto proizvodnje i kupce, odnosno krajnje potrošače. Ako mi stanemo, sve će stati“, zaključio je Brković.
