Čelnik hrvatske vlade poručio je kako bi opredijeljenost „jednakosti i reformama” morala usmjeravati i Bosnu i Hercegovinu, zemlju u kojoj se Hrvatima „i dalje uskraćuje legitimna zastupljenost”.
Da međunarodno pravo predstavlja crtu koja dijeli poredak od tiranije, ustvrdio je Andrej Plenković u obraćanju Općoj skupštini UN-a, pri čemu je apelirao na povratak povjerenja u multilateralizam „koji daje rezultate”. Kako prenosi Večernji list, tu je izjavu premijer dao u sjedištu svjetske organizacije.
„Hrvatska podupire multilateralizam utemeljen na pravilima kao vrhunac ljudske suradnje – ne zato što smo naivni, nego zato što smo vidjeli i iskusili alternativu”, kazao je predsjednik vlade iz sjedišta Ujedinjenih naroda u New Yorku. Nadodao je kako „odgovor nije manje multilateralizma”, već „multilateralizam koji daje rezultate”.
Okupljenima na Skupštini premijer je predočio put Hrvatske, zemlje koja je preživjela agresiju, obranila se i obnovila, a nakon toga izgradila demokratsko uređenje te se priključila svjetskim organizacijama.
„Za male i srednje države međunarodno pravo nije apstrakcija. Ono je granica između poretka i tiranije, između suverene jednakosti i vladavine sile”.
Upravo je tu „vladavinu sile” Hrvatska iskusila devedesetih, u ratu u kojem je poginulo gotovo 20 tisuća osoba, kazao je dalje Plenković. Podcrtao je kako mir „zahtijeva hrabrost, vjerodostojne institucije i pravila koja se primjenjuju jednako na sve”.
„Ruska agresija protiv Ukrajine, koja i dalje traje, izravno je kršenje tih pravila”, ustvrdio je premijer, a zatim najavio da će Hrvatska ostati na strani Ukrajine.
„Mir ne može nagraditi osvajanje, a oporavak se ne može odvojiti od pravde”, poručio je predsjednik vlade, istaknuvši da isto načelo vrijedi i za Bliski istok.
„Zaštita civila, neometan humanitarni pristup, poštovanje međunarodnog prava i vjerodostojna politička perspektiva ključni su za prekid ciklusa nasilja”.
Iznova je potvrdio hrvatsku potporu rješenju s dvije države, u kojem bi Izraelci i Palestinci „žive u miru i sigurnosti”.
U svom obraćanju premijer je kazao kako današnji svijet obликuju tehnologija, klimatske promjene, demografski pritisci, nezakonite migracije te geopolitičko suparništvo. Baš u tom okviru, naglasio je, promijeniti se moraju i Ujedinjeni narodi.
„Hrvatska podupire UN koji je učinkovitiji, odgovorniji i financijski održiviji te snažniji u sva tri stupa: miru i sigurnosti, održivom razvoju i ljudskim pravima”.
Rezultat reforme mora biti i „reprezentativnije i učinkovitije Vijeće sigurnosti”, podcrtao je Plenković. Naveo je da Opća skupština „može i mora” reagirati onda kad je Vijeće blokirano, ali da ne može nadomjestiti njegovu ključnu odgovornost propisanu Poveljom UN-a.
„Zbog toga je izbor sljedećeg glavnog tajnika tim važniji”, rekao je premijer, izrazivši zahvalnost Antoniju Guterresu za njegov rad u minulom desetljeću.
Portugalskom diplomatu drugi mandat završava pri kraju ove godine, a već se vode razgovori o njegovu nasljedstvu. Kandidata je sedmero, a prema neslužbenom UN-ovu pravilu izmjene po regijama vođenje organizacije moglo bi preći na nekoga iz Latinske Amerike. Neki analitičari drže da bi UN prvi put mogao dobiti ženu na toj funkciji.
Plenković je u izlaganju upozorio kako umjetna inteligencija može ubrzati napredak, no da njezino korištenje mora ostati usklađeno s pravnim okvirima, ljudskim dostojanstvom i demokratskom odgovornošću.
Ponovni uzlet nuklearne retorike, kazao je premijer, čini snažnu privrženost Ugovoru o neširenju nuklearnog oružja važnijom no ikad, dok bi se klimatsko djelovanje trebalo iskoristiti za osnaživanje energetske sigurnosti i društvene kohezije.
„Naše iskustvo pokazuje da zelena tranzicija ne bi trebala biti ideološka. Ona može opstati samo kada je tehnološki realna, društveno pravedna, kompatibilna sa sigurnom i cjenovno pristupačnom energijom te kada podupire ukupni razvoj”.
Zelena tranzicija od naročite je važnosti za Europu, koja pretežni dio energije nabavlja izvana, pa je njezino stvaranje iz obnovljivih izvora „strateška nužnost”, naveo je premijer.
Kada je riječ o nezakonitim migracijama, Plenković je istaknuo da su one „izazvale nepovjerenje u Europi i promijenile politički krajolik u mnogim zemljama”.
„Ta je situacija neprihvatljiva i ne može se nastaviti. Vladavina prava mora se poštovati, a zakonski postupci moraju se slijediti”.
Ispraćaj Mladića je uvreda njegovim žrtvama
Pred Skupštinom se premijer dotaknuo i teme proširenja EU-a, ocijenivši da jugoistok Europe „ostaje nedovršeni dio europskog projekta”.
Zemlja i nadalje pruža potporu proširenju koje se temelji na zaslugama, ali „europska transformacija zahtijeva iskrenost oko prošlosti”.
„Pomirenje postaje moguće kada se prizna odgovornost za zločine iz prošlosti i odbaci njihovo veličanje. Taj standard ne dopušta nacionalne iznimke”, rekao je Plenković, misleći pritom na nedavni beogradski ispraćaj ratnog zločinca Ratka Mladića, koji je bio popraćen državnim počastima.
„Ratko Mladić osuđeni je ratni zločinac odgovoran za genocid u Srebrenici – prvi genocid u Europi nakon Holokausta”, naglasio je premijer, uz napomenu da je riječ o vrhuncu Mladićeva „zločinačkog traga” koji je ranije iza sebe ostavio i u Hrvatskoj, granatiranjem gradova, ubojstvima civila, miniranjem brana te razaranjem kulturne baštine i industrijskih pogona.
„Vojne i službene počasti dodijeljene Mladiću u Srbiji bile su uvreda njegovim žrtvama i presudama međunarodnih sudova. Sudjelovanje predstavnika države i javno odobravanje koje je pratilo ceremoniju u potpunoj je suprotnosti s vrijednostima Unije kojoj Srbija želi pristupiti”.
Premijer je ustvrdio kako bi se privrženost „jednakosti i reformama” trebala odražavati i na Bosnu i Hercegovinu, u kojoj je Hrvatima „i dalje uskraćena legitimna zastupljenost”, i to među ostalim u Predsjedništvu. Takvo je stanje označio „nepravednim, destabilizirajućim i protivnim duhu” Daytonskog sporazuma.
„Rješenje nisu ni podjela ni dominacija. Rješenje je pažljivo osmišljena izborna reforma koja štiti svakog građanina, istodobno osiguravajući obnovu osnovnog načela legitimne političke zastupljenosti konstitutivnih naroda”, kazao je Plenković iz New Yorka, desetak dana prije nego što će građani BiH izaći na birališta.
