Zbog spleta okolnosti koji uključuje rat u Ukrajini, sukobe na Bliskom istoku te ekstremne vrućine i sušu, cijene kruha, tjestenine i ostalih proizvoda od žitarica mogle bi krenuti prema gore.
U Bosni i Hercegovini cijene neprekidno rastu, a plaće sve teže sustižu poskupljenje života. Udar na obiteljske budžete građani ponajviše prepoznaju kroz troškove hrane i temeljnih namirnica, ali i kroz školski pribor, čije poskupljenje osobito teško pada roditeljima pred novu školsku godinu. Uz to, dolaskom jeseni i zime otvaraju se nova pitanja vezana uz troškove grijanja, energije i svakodnevnog života, prenosi Večernji.ba.
Nova jesen mogla bi građanima BiH donijeti dodatni pritisak na kućne budžete. Najveći teret nose cijene osnovnih namirnica, koje se najizraženije osjete pri svakodnevnoj kupnji. Ekonomisti upozoravaju da bi cijene kruha, tjestenine i drugih proizvoda od žitarica mogle dodatno skočiti zbog spoja rata u Ukrajini, sukoba na Bliskom istoku te ekstremnih vrućina i suše koje su zahvatile europske usjeve. Prema procjeni Oxford Economicsa, globalne cijene prehrambenih sirovina tijekom 2026. mogle bi narasti za 11,8 posto, uz dodatnih 4,8 posto sljedeće godine.
Najsnažniji pritisci predviđaju se kod žitarica, voća, povrća i mliječnih proizvoda. Osobito je pogođena pšenica, čija bi cijena u trećem tromjesečju ove godine mogla biti veća za 36 posto u odnosu na prošlu godinu, odnosno oko 6,92 dolara po bušelu. S obzirom na to da pšenica služi kao temeljna sirovina za kruh, tjesteninu, žitarice za doručak i kekse, njezino poskupljenje moglo bi se postupno prenijeti i na potrošače. Dugotrajna suša i iznimno visoke temperature u BiH već su ozbiljno naštetile poljoprivrednoj proizvodnji, pri čemu je trenutačno najviše ugrožen kukuruz, čiji bi prinosi na nekim područjima mogli pasti čak za 80 do 90 posto. To automatski ne znači da će hrana poskupjeti, no otvara prostor za novi udar na potrošače. Bude li manje domaće stočne hrane, proizvođači će je morati kupovati po skupljim cijenama ili smanjiti proizvodnju. Zbog toga bi se prvi udar mogao pojaviti baš ondje gdje ga građani najviše osjete – na mesu, mlijeku i drugim proizvodima životinjskog podrijetla. Ekstremne vrućine nisu poštedjele ni stočni fond. Iz poljoprivrednog sektora upozoravaju da proizvodnja mlijeka već osjeća posljedice toplinskog stresa kod životinja. Ozbiljna upozorenja postoje i kada se govori o mesu.
Nastave li se smanjivati količine proizvedenog mesa u EU, cijene bi mogle osjetno porasti. Situaciju za domaće potrošače dodatno pogoršava to što BiH velik dio prehrambenih proizvoda i sirovina uvozi iz inozemstva.
Startom nove školske godine roditelji se suočavaju s dodatnim financijskim pritiscima. Školski pribor znatno je poskupio, pa proizvodi koji su prije nekoliko godina koštali bitno manje danas čine ozbiljan trošak za obiteljski budžet. Građane čeka razdoblje novih iskušenja – od dolaska hladnijih mjeseci do mogućeg rasta troškova grijanja i energije. U nadolazećem razdoblju teško je vjerovati u promjenu smjera. Ako se cijene nafte nastave penjati, moglo bi doći i do poskupljenja plina, odnosno grijanja. Jedno je izvjesno – građani ne mogu unedogled nositi teret novih poskupljenja.
Dok cijene idu prema gore, plaće ne prate realne životne troškove, a jesen i zima donose nove izdatke. Bez ozbiljnih i sustavnih rješenja životni standard građana bit će izložen još snažnijem pritisku.
