Kada nastupe hladniji dani, brojni građani ponovno pretresaju svoje ormare i nađu se pred istim dvojbama, što odjenuti u novoj sezoni te, možda i najbitnije, kolika će biti cijena obnavljanja garderobe?
Za velik broj ljudi jesenska nabavka odjeće danas nije stvar modnih trendova, nego pomna organizacija obiteljskih financija. Jesen sa sobom nosi zahtjev za toplijom odjećom, izdržljivijom obućom i jaknama, no za mnoga kućanstva već nekoliko temeljnih odjevnih predmeta znači priličan pritisak na novčanik. Kako piše Pogled.ba, iznosi variraju od dućana do dućana, ali čak i najskromnija jesenska oprema u BiH danas može dosegnuti nekoliko stotina maraka.
Odluči li se kupac za odjeću srednje cjenovne kategorije, za jednu osobu valja pripremiti barem nekoliko stotina maraka. Jakna se može naći u rasponu od oko 50 do 120 KM, dok kvalitetnije izvedbe stoje osjetno više. Za džempere treba računati okvirno od 15 do 70 KM, a za traperice ili druge hlače potrebno je oko 30 do 90 KM.
Tu su i majice dugih rukava koje se dobivaju za 15 do 50 KM, dok se tenisice prodaju otprilike od 50 do 120 KM. U jesen će mnogima zatrebati i gležnjače ili čizme, za koje treba predvidjeti dodatnih 100 do 150 KM, a kaputi kreću od približno 100 KM, pri čemu bolji modeli sežu do nekoliko stotina maraka.
Zbroje li se svi ti izdaci, temeljna jesenska oprema za jednu osobu može iznositi između 300 i 500 KM. Uzmimo za primjer jaknu od 100 KM, džemper od 30 KM, traperice od 60 KM, dvije majice dugih rukava za ukupno 50 KM i tenisice od 80 KM, što već čini račun od otprilike 320 KM. Pribroje li se tomu čizme ili gležnjače, cifra lako nadmaši 400 KM.
Kada je riječ o cijeloj obitelji, trošak dodatno raste. Obitelj s četvero članova koja u isto vrijeme nabavlja jakne, obuću, hlače, džempere i majice mogla bi izdvojiti od 1.000 do 1.500 KM, naročito ako je djeci potrebna gotovo cjelokupna nova garderoba.
Baš dječja odjeća čini posebnu stavku u proračunu. Budući da djeca ubrzano rastu, ono što im je odgovaralo protekle jeseni često više ne mogu nositi. Roditelji su stoga prisiljeni odvagati između cijene, kakvoće i izdržljivosti, a nabavu nerijetko planiraju mjesecima ranije.
Zaseban izdatak predstavlja obuća za najmlađe. Za dječje tenisice roditelji danas mogu potrošiti oko 40 do 100 KM, dok bolje čizme ili cipele znaju stajati 70 do 150 KM. Dodaju li se tomu jakna, nekoliko odjevnih komada i obuća za kišne i studenije dane, opremanje jednog djeteta za jesen bez teškoća dostiže 200 do 400 KM.
Za obitelj s dvoje djece to znači da samo jesenska garderoba za mališane može progutati 400 do 800 KM, i to bez posezanja za skupljim markama.
Iz tih razloga građani sve učestalije iščekuju rasprodaje, uspoređuju cijene i uzimaju isključivo ono što im uistinu treba. Umjesto da mijenjaju cjelokupnu garderobu, mnogi radije biraju nekoliko svestranih komada koji se mogu kombinirati s onim što već posjeduju.
Rabljena odjeća, outlet dućani i akcije sve su primamljivije rješenje za one koji nastoje uštedjeti. U oglasima i second-hand trgovinama majice se često nalaze već za 5 do 15 KM, džemperi za 10 do 25 KM, a jakne se mogu nabaviti za 20 do 60 KM, ovisno o marki i stanju. Kada je posrijedi dječja odjeća, cijene su nerijetko još povoljnije, pa se pojedini komadi mogu naći za tek nekoliko maraka.
I outlet te sezonska sniženja mogu bitno olakšati konačan račun. Jakna koja u redovnoj ponudi stoji 120 KM na akciji zna se prodavati za oko 70 do 90 KM, a tenisice čija je uobičajena cijena 150 KM dobivaju se za 90 do 110 KM. Ipak, valja provjeriti kakvoću, materijal te je li doista riječ o stvarnom sniženju.
Najniža cijena, međutim, ne mora uvijek biti i najisplativija. Ukoliko se jakna od 50 KM već nakon jedne sezone pokaže neupotrebljivom, dok ona kvalitetnija od 120 KM izdrži nekoliko godina, prvotna ušteda brzo iščezne, piše Radiosarajevo.
Jednako vrijedi i za obuću, jer jeftinije cipele od 50 KM mogu iziskivati novu nabavu već sljedeće sezone, dok bolji model od 120 do 150 KM potraje bitno dulje.
Zbog toga se prije odlaska u kupovinu isplati sastaviti popis onoga što uistinu nedostaje i postaviti financijski okvir. Naime, više nije bitno samo što je u trendu ove jeseni, nego koliko novca valja pripremiti kako bi obitelj dočekala hladnije dane spremna.
Ponukano dobrim iskustvima i praksom određenih europskih država, Federalno ministarstvo obrazovanja i znanosti pokrenulo je inicijativu te uputilo poziv akreditiranim visokoškolskim ustanovama u…
