Na sastanku koji je upriličen u četvrtak, predstavnici njemačkog lanca „Lidl“ pokazali su interes da se glamočki krumpir, nositelj oznake zaštićenog zemljopisnog podrijetla, pojavi u njihovoj ponudi.
Kako navode, prve prodavaonice planiraju otvoriti u ožujku 2027. godine, a trenutačno obilaze teren u potrazi za mogućim suradnicima. „Razgovarali smo, okvirno, i o količinama, planovima, te smo bili i na terenu“, izjavio je za Nezavisne.com Siniša Šolak, predsjednik Udruge „Glamočki krumpir“, prenosi Jabuka.tv.
On dodaje kako su predstavnicima „Lidla“ uputili poziv da se pojave i u trenutku kada bude vađen ogled, po svoj prilici potkraj rujna, jer bi tada i njemačka strana imala priliku predstaviti svoj poslovni plan, zamisli i slično.
„Usuglasili smo se da je potrebno tragati za manjim, standardnim pakiranjima. Prijedlog s naše strane bio je da se razgovara eventualno o ugovorenoj proizvodnji za njihove lance. Mislim da smo se razumjeli, da je prepoznat međusobni interes, ali svakako će se znati više o svemu u narednom razdoblju“, kazao je.
Objašnjava da tijekom ove godine ne vjeruje kako će sve biti dovršeno i usuglašeno, s obzirom na to da će ovogodišnji urod krumpira već pronaći svoje kupce.
„Tako da nije realno očekivati da pravimo dogovor o opskrbi u ožujku, jer do ožujka je daleko. Sve ovisi o tome kako se oni postave, tj. ozbiljni su, tražite žiro-račun, papire, ugovorne termine, dinamiku isporuke u Središnje skladište u Sarajevu, što je sasvim realno“, naglašava Šolak.
Prema onome što kaže, njemačkim je predstavnicima prenio podatke kako su lani na oko 76 hektara ostvarili otprilike 2.000 tona krumpira.
„Oni su velika tvrtka i njima je sve malo, jer imaju trgovine u Hrvatskoj i Srbiji, a uskoro i u Bosni i Hercegovini, tj. sve je to njihov jedinstveni sustav. Ja sam im predložio i dao im kontakte Nevesinjaca te ljudi iz Rogatice, jer jedino zajedno možemo zadovoljiti količine koje su njima potrebne“, rekao je Šolak.
Prema njegovim navodima, i interni propisi te tvrtke, kao i zakonske odredbe, nalažu im da u svojim lancima drže određeni udio robe domaćeg podrijetla.
„Sve u svemu, razgovor je bio konstruktivan. Ljudi su odmah počeli zvati, neki koji bi se učlanjivali u udrugu, neki koji bi se iščlanjivali, ali i oni koji bi možda investirali u naše ideje. No, sve to mora prenoćiti, jer mi ne razgovaramo samo s njima. Ima tu još zanimanja. Dolaze ljudi, privatne tvrtke, predstavnici, ljudi koji bi se uključivali“, nadovezuje se on.
On ističe kako će se poljoprivrednici, sudeći po svemu, morati suočiti s izazovom smanjenih količina krumpira.
