Izlaganje kreće u devet sati, a težište bi trebalo biti na ratu u Ukrajini, migracijskim pitanjima, širenju EU-a, klimatskoj politici, trgovinskim vezama s Kinom te zaštiti najmlađih na mreži.
Na čelu Europske komisije Ursula von der Leyen danas se u Strasbourgu obraća zastupnicima Europskog parlamenta godišnjim govorom o stanju Europske unije, kojim namjerava predstaviti prioritete i ključne inicijative za nadolazeću godinu. Obraćanje počinje u devet sati, a među glavnim se temama nalaze ukrajinski rat, migracije, proširenje Unije, klimatska politika, trgovina s Kinom te zaštita djece na internetu.
Kakav će biti sadržaj govora tradicionalno se drži u tajnosti do posljednjeg trenutka. Euronews izvještava da se konačna verzija može mijenjati praktički do samog starta obraćanja, pri čemu se među mogućim najavama spominju i mjere koje bi mogle izazvati oštre prijepore među zemljama članicama. Jedna se od njih odnosi na društvene mreže. Von der Leyen bi trebala ponuditi prijedlog europskih pravila kojima bi maloljetnicima bio ograničen pristup društvenim mrežama. Za četvrtak je Europska komisija najavila prijedlog takozvanog EU Kids Acta, kojim bi se obuhvatila zaštita najmlađih na internetu. Ranije objavljeni navodi upućuju na to da se odvaguju različite dobne granice i sustav postupnog uvođenja pristupa digitalnim uslugama.
Značajno mjesto u govoru trebao bi zauzeti i rat u Ukrajini. Bruxelles iznova raspravlja o tome bi li se zamrznuta ruska imovina mogla upotrijebiti za pomoć Ukrajini, uz naglašenu brigu o zaštiti belgijskog Eurocleara, koji nadzire najveći dio te imovine. Predviđa se i potvrda daljnje pomoći Ukrajini, a Euronews navodi da bi se na pozornici mogla pojaviti i desetogodišnja ukrajinska gimnastičarka Oleksandra Paskal, koja je nakon ruskog raketnog napada 2022. izgubila lijevu nogu. Ne isključuje se ni predstavljanje novoga paketa sankcija protiv Rusije. Paralelno se u Uniji vodi razgovor o mogućem ograničavanju izdavanja viza ruskim državljanima, osobito nakon sigurnosnih incidenata koji su ponovno pokrenuli pitanje ulaska ruskih turista i bivših vojnika u schengensko područje.
Jedna od politički najosjetljivijih tema mogla bi biti migracijska politika. Nakon što je tijekom srpnja u Ceutu zabilježen snažan priljev migranata, među članicama je iznova otvoreno pitanje bi li se u slučaju iznenadnog i masovnog dolaska trebao privremeno ograničiti pristup sustavu azila. Očekuje se i osnaživanje uloge Frontexa, europske agencije za graničnu i obalnu stražu. Do kraja godine Komisija bi trebala predstaviti opsežniju reformu njezina mandata, uz mogućnost proširenja ovlasti pri vraćanju osoba čiji je azilni zahtjev odbijen te pri praćenju migracijskih ruta izvan Unije. Manje izvjesna, ali moguća najava tiče se financiranja takozvanih centara za povratak, dakle objekata smještenih izvan EU-a u koje bi se upućivale osobe kojima je odbijen zahtjev za međunarodnu zaštitu.
Među točkama dnevnog reda bit će i proširenje Unije. U pristupnim procesima napreduju Crna Gora, Albanija, Moldavija i Ukrajina, no usporedno se nameće pitanje kako bi EU djelovao uz veći broj članica. Krajem mjeseca Komisija kani predstaviti pregled politike proširenja, a von der Leyen bi, prema pisanju Euronewsa, mogla otvoriti i pitanje izmjene načina odlučivanja unutar EU-a. Kao jedna od zamisli spominje se smanjenje broja područja u kojima je za odluku potrebna jednoglasnost članica, ali i promjena pravila po kojem svaka država ima po jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Politički bi osjetljive bile takve promjene jer bi zadirale u sam način rada institucija EU-a.
Nakon niza godina tijekom kojih je europska klimatska politika bila okrenuta postavljanju dugoročnih ciljeva, sada se predviđa jači naglasak na njihovoj provedbi te na troškovima za građane i industriju. Obvezujući cilj smanjenja emisija za 90 posto do 2040. godine EU je već prihvatio, a Komisija bi sada trebala razjasniti kako ga misli ostvariti bez gubitka konkurentnosti europskoga gospodarstva. Središnje mjesto trebali bi zauzeti elektrifikacija, razvoj elektroenergetskih mreža, obnovljivi izvori, nuklearna energija te sniženje troškova energije. Poslije ovogodišnjih razornih požara, poplava i suša očekuje se i pojačan naglasak na prilagodbi klimatskim promjenama, od zaštite pred toplinskim valovima do upravljanja vodama i sprječavanja požara. Istodobno je posljednjih mjeseci Europska komisija klimatsku politiku sve više dovodila u vezu s energetskom sigurnošću i smanjenjem strateških ovisnosti.
Von der Leyen će se dotaknuti i odnosa s Kinom. Unija teži smanjenju trgovinske neravnoteže s Pekingom te zaštiti europskih proizvođača od onoga što Bruxelles opisuje kao posljedice pretjeranih kineskih industrijskih kapaciteta. Zasad ostaje nejasno hoće li ton prema Pekingu postati oštriji ili će Komisija pokušati istaknuti mogućnosti za suradnju. Pozornost će privući i uzvanik iz Kanade. Kanadski premijer Mark Carney nalazit će se među gostima u Europskom parlamentu, a proteklih je dana spominjao stvaranje „jedinstvenog savezništva“ s EU-om. Ta zamisao dolazi u času kada Kanada nastoji dodatno učvrstiti gospodarske i sigurnosne veze s Europom.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
