Hakerski napadi na hladnjake diljem Europe: Mogu li provaliti i u vaš?

Sve veći broj uređaja koji su nekoć radili isključivo na mehanički način danas se može pratiti i njime upravljati na daljinu – od hladnjaka i sustava grijanja pa do sigurnosnih kamera i alarmnih sustava.

U ponedjeljak su hladnjaci i zamrzivači u trgovačkim lancima u nekoliko europskih država postali meta kibernetičkog napada, zbog čega im je narasla temperatura, dok je prošloga mjeseca sličan napad u Francuskoj podigao temperaturu rashladnih uređaja na čak 50 Celzijevih stupnjeva, što je dovelo do požara i kvarenja namirnica u trgovinama, kako piše Večernji.ba.

Reuters je u listopadu objavio da se i niz tajanstvenih kvarova zamrzivača, koji su u kolovozu uzrokovali propadanje prehrambenih zaliha u vojnim bazama diljem Sjedinjenih Američkih Država, istražuje kao potencijalni hakerski napad.

Sve veći broj uređaja koji su nekada bili isključivo mehanički danas je moguće nadzirati i njime upravljati na daljinu – od hladnjaka i grijanja do sigurnosnih kamera i alarma. Ovakav tehnološki napredak otvara i nove prilike za kibernetičke kriminalce.

Mogu li hakeri doista provaliti u vaš hladnjak?

U teoriji – mogu. Potencijalnom metom hakerskog napada može postati svaki uređaj koji je povezan s internetom, bilo izravno ili putem aplikacije, oblaka ili kućne mreže.

Još su 2015. godine istraživači na hakerskoj konferenciji u Las Vegasu pokazali kako se Samsungov pametni hladnjak može kompromitirati i kako se može presresti dio internetskog prometa koji prolazi kroz taj uređaj.

U brojnim slučajevima napadačima nije u interesu sam uređaj, nego krađa podataka, ometanje njegova funkcioniranja ili korištenje uređaja kao ulaza za pristup ostatku mreže.

Koji su kućanski uređaji najizloženiji napadima?

Na udaru su najčešće uređaji povezani s internetom kojima se može upravljati na daljinu.

Tu spadaju sigurnosne kamere, alarmni sustavi, pametne brave, termostati te sustavi centralnog grijanja. Ranjivi mogu biti i pametni kućanski aparati kao što su hladnjaci, pećnice i perilice rublja, ukoliko su spojeni na internet. Čak i pojedine električne četkice za zube danas raspolažu internetskom vezom.

Ipak, podaci iz sigurnosne industrije pokazuju da je više od tri četvrtine svih napada na povezane uređaje usmjereno na rutere, a ne na kućanske aparate.

Posljednjih je godina broj takvih uređaja naglo narastao budući da proizvođači internetsku povezivost ugrađuju i u proizvode koji su nekoć radili isključivo mehanički.

Kada jednom dobiju pristup uređaju, hakeri uglavnom mogu napraviti dvije stvari: skupljati podatke ili preuzeti kontrolu nad uređajem.

Sigurnosna kamera može im otkriti što se događa u domu, uređaj s mikrofonom može poslužiti za prisluškivanje, dok im kompromitirani ruter može razotkriti velik dio podataka koji prolaze kućnom mrežom.

Preuzmu li kontrolu nad uređajem, napadači ga mogu paliti i gasiti, mijenjati mu postavke ili korisnicima onemogućiti pristup vlastitim računima.

Hakirani zamrzivač ili hladnjak mogli bi ostati bez pravilne regulacije temperature, a kompromitirani termostat mogao bi poremetiti rad grijanja.

U težim slučajevima napadači slabo zaštićene uređaje mogu upotrijebiti za pristup drugim sustavima unutar iste mreže ili za krađu osobnih podataka vezanih uz internetske račune.

Mogu li hakeri preuzeti kontrolu nad automobilom, opskrbom strujom ili vodom?

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost u nekoliko su navrata pokazali da i povezana vozila mogu imati ozbiljne sigurnosne nedostatke.

Istraživači su 2015. godine na daljinu preuzeli upravljanje Jeepom koji je bio u vožnji, iskoristivši ranjivost njegova multimedijskog sustava spojenog na internet. Zbog tog je događaja povučeno oko 1,4 milijuna vozila kako bi se ugradile sigurnosne softverske nadogradnje.

Gotovo desetljeće kasnije istraživači su pronašli sigurnosni propust koji je omogućavao praćenje, otključavanje i pokretanje određenih modela automobila marke Kia, i to samo na temelju poznavanja registarske oznake.

Istraživači su naveli da su o ranjivostima obavijestili Kiju, koja ih je uklonila unutar nekoliko mjeseci. Ne postoje dokazi da su ti propusti bili iskorišteni u stvarnim napadima.

Suvremeni automobili i zrakoplovi pritom su projektirani s mnoštvom sigurnosnih mehanizama i rezervnih sustava.

Kritična infrastruktura, poput elektroenergetskih i vodovodnih mreža, u pravilu raspolaže s više razina zaštite, nadzora i regulatornih kontrola kakvih kod potrošačkih uređaja nema.

To ne znači da je takva infrastruktura otporna na kibernetičke napade, no ona je u pravilu znatno zahtjevnija meta od kućanskog uređaja koji je spojen na kućnu Wi-Fi mrežu.

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost uglavnom savjetuju mijenjanje tvornički zadanih lozinki, aktiviranje dvostruke autentifikacije gdje god je to moguće te redovito instaliranje softverskih nadogradnji.

Preporučuju i uklanjanje ili zamjenu uređaja za koje proizvođači više ne objavljuju sigurnosne nadogradnje. Većinu uređaja preporučljivo je držati unutar lokalne kućne mreže te ih povezivati s internetom samo onda kada za to postoji opravdan razlog.

Najjednostavnije je pravilo često i najdjelotvornije: što je manje uređaja spojeno na internet, to je i manje mogućih ulaznih točaka za napadače.

Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.