Sve je više europskih država koje traže načine da zaštite djecu od štetnih utjecaja društvenih mreža, no stručnjaci upozoravaju kako sama zabrana problem neće riješiti. Djeca i adolescenti nerijetko vrlo brzo otkriju kako zaobići postavljena ograničenja.
Unutar Europske unije sve se ozbiljnije vodi rasprava o strožim pravilima za korištenje društvenih mreža među djecom i mladima. Prema najavljenom modelu, najmlađima bi pristup mrežama bio bitno sužen, dok bi starija djeca pojedine sadržaje mogla koristiti uz nadzor roditelja.
Psihologinja Tea Brezinšćak iz Centra za zdravlje mladih u razgovoru za Dnevnik Nove TV upozorila je da dosadašnja iskustva pokazuju kako zabrane same po sebi ne donose rezultate kakvima se roditelji i društvo nadaju.
Djeca vrlo brzo pronađu način
Jedan od najvećih izazova jest provedba ograničenja. Djeca, a osobito adolescenti, često su tehnološki iznimno snalažljivi te znaju pronaći puteve kako zaobići dobne granice i ostale zaštitne mehanizme.
Brezinšćak naglašava kako adolescenti zabrane u pravilu ne shvaćaju kao nastojanje da se zaštiti njihovo zdravlje i sigurnost, već kao ograničenje osobne slobode. Zbog toga zabranjeni sadržaj zna postati još privlačniji.
Iskustva zemalja koje su već isprobale različita ograničenja, prema njezinim riječima, zasad nisu donijela očekivana poboljšanja mentalnog zdravlja djece. Dodatna je poteškoća i to što je velik broj mladih uspijevao zaobići uvedena pravila.
Odgovornost nije samo na roditeljima
Psihologinja upozorava da se odgovornost za sigurnost djece na internetu ne smije prebaciti isključivo na roditelje. Dio te odgovornosti moraju preuzeti i velike tehnološke tvrtke koje razvijaju društvene mreže i njihove algoritme.
Uz moguća zakonska ograničenja nužni su i sustavni preventivni programi te obrazovanje djece o sigurnom i odgovornom korištenju interneta.
Osobito je važno već od najranije dobi razvijati kritičko razmišljanje kako bi djeca shvatila da ono što vide na TikToku, Instagramu, Snapchatu ili drugim platformama nije nužno istinito niti odražava stvaran život.
Djeci treba ponuditi alternativu
Jedan od bitnih koraka jest i razumjeti zašto djeca toliko vremena provode pred ekranima.
Umjesto da se oslanja samo na zabrane, djeci valja ponuditi kvalitetne alternative – sport, umjetnost, druženje i druge aktivnosti koje bi trebale biti dostupne neovisno o materijalnim mogućnostima obitelji.
Važno je razvijati i socijalne te emocionalne vještine, kao i sposobnost podnošenja frustracija.
Stručnjaci preporučuju da se prvi djetetov susret s društvenim mrežama odgodi koliko god je to moguće, a kada ih počne koristiti, pristup bi trebalo prilagoditi dobi i zrelosti djeteta te ga isprva provoditi uz roditeljski nadzor.
Problem koji se tiče i roditelja u BiH
Rasprava koja se vodi u europskim državama bitna je i za Bosnu i Hercegovinu. Pametni telefoni i društvene mreže postali su dio dječje svakodnevice, a roditelji se sve češće nose s pitanjem kada djetetu dopustiti pristup društvenim mrežama i koliko mu vremena pred ekranom odobriti.
Poruka stručnjaka glasi da jednostavnog rješenja nema. Zakonska ograničenja mogu pomoći roditeljima, ali bez razgovora s djecom, digitalnog obrazovanja, kvalitetnih aktivnosti izvan interneta i odgovornosti samih tehnoloških platformi njihov će učinak ostati ograničen.
Kako zaključuje Brezinšćak, nošenje s utjecajem društvenih mreža na djecu nije kratka utrka, nego dugotrajan proces u kojem će važnu ulogu imati roditelji, škole, institucije i tehnološke tvrtke.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
