Njemačka vojska izrađuje planove za prihvat velikog broja žrtava u slučaju sukoba s Rusijom, uz upozorenje kako bi Moskva mogla biti u stanju napasti NATO savez već tijekom 2029. godine.
Ispod prometnih odjela vojne bolnice u južnonjemačkom Ulmu skriva se bunker iz razdoblja Hladnog rata koji je gotovo trideset godina bio prepušten zaboravu, a danas je, kako navodi Bloomberg, ponovno postao vrlo aktualan. Taj podzemni medicinski kompleks, izgrađen 1979. godine u jeku napetosti između Zapada i Moskve, osmišljen je tako da liječnicima omogući daljnju skrb o ranjenim vojnicima čak i u slučaju nuklearnog udara, a u razdoblju od 90 dana može zbrinuti do 2.000 osoba. Trenutačno se ozbiljno promišlja o obnovi tog podzemnog bunkera, što bi podrazumijevalo osuvremenjivanje sustava ventilacije i opskrbe električnom energijom. Njemačke bolnice diljem zemlje ispituju mogućnost ugradnje zaštitnih prepreka protiv dronova i pancirnog stakla, formiraju dodatne rezerve lijekova te razmišljaju o preuređenju podzemnih prostorija u skloništa. Istodobno se civilni kirurzi obučavaju za zbrinjavanje masovnih žrtava i ozljeda nastalih u ratu.
“Je li naš zdravstveni sustav spreman za ovo? Jedini odgovor je ne”, kazao je za Bloomberg Benedikt Frimert, glavni medicinski direktor vojne bolnice u Ulmu. Jedan od najozbiljnijih problema i dalje je nedostatak stručnog kadra, budući da, prema procjenama, u čitavoj Njemačkoj tek nekoliko stotina liječnika ima iskustva u zbrinjavanju ratnih ozljeda.
Njemačke oružane snage (Bundeswehr) pripremaju planove za prihvat masovnog priljeva žrtava u slučaju rata s Rusijom, uz upozorenje da bi Moskva mogla imati sposobnost napada na NATO savez već 2029. godine. “Realno govoreći, govorimo o broju od otprilike 1.000 ranjenih vojnika dnevno”, izjavio je njemački general-kirurg Ralf Hoffmann, napomenuvši kako bi konačna brojka ovisila o žestini borbi, prenosi Bloomberg.
Prema zamišljenom planu, ranjeni vojnici prvu bi pomoć primali u blizini bojišnice, a potom bi ih se prevozilo u Njemačku, gdje bi skrb o njima uglavnom preuzele civilne bolnice. Hoffmann procjenjuje da bi za takav scenarij trebalo osigurati oko 15.000 bolničkih kreveta od ukupnog nacionalnog kapaciteta koji doseže do 440.000 kreveta. Njemačka vojska pritom razmatra i fleksibilnija prijevozna rješenja, među kojima su bolnički vlakovi i autobusi, kao i povećanje kapaciteta za zračnu medicinsku evakuaciju.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
