Naglašavajući predanost ravnopravnosti hrvatskog naroda i njegovom legitimnom političkom predstavljanju u Bosni i Hercegovini, Plenković je pozdravio imenovanje Darijane Filipović u Predsjedništvo BiH.
Predsjednik hrvatske vlade Andrej Plenković u utorak je, prilikom izlaganja godišnjeg izvješća o radu vlade pred Saborom, kazao da se Hrvatska zauzima za širenje Europske unije, no uz uvjet da države kandidatkinje ispune tražene kriterije. O tome piše Večernji list.
“Zalažemo se za proširenje Europske unije, ali i ispunjavanje kriterija država kandidata”, rekao je Plenković.
U ovom trenutku status kandidatkinje ima devet država: Crna Gora, Srbija, Albanija, Sjeverna Makedonija, Bosna i Hercegovina, Turska, Ukrajina, Moldavija i Gruzija.
Crna Gora, koja graniči s Hrvatskom, prednjači u procesu proširenja te je od svih kandidatkinja najviše uznapredovala.
Hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman u ponedjeljak je poručio kako Zagreb ne koči napredovanje Crne Gore u pristupnim pregovorima, već ustraje na poštivanju temeljnih vrijednosti na kojima je utemeljena EU.
Status kandidata za članstvo u EU Ukrajina je stekla u lipnju 2022., svega nekoliko mjeseci nakon ruskog napada, a čelnici osam nordijskih i baltičkih država sa zajedničkog regionalnog skupa u Tallinnu poslali su ovog lipnja poruku podrške “nepovratnom putu” Ukrajine prema NATO-u te pristupanju Kijeva Europskoj uniji “u najkraćem mogućem roku”.
Ipak, podrška brzom ulasku Ukrajine u Europsku uniju oslabila je među državama članicama bloka, dok se većina Ukrajinaca i dalje zalaže za ubrzano pristupanje, pokazala je anketa zaklade Bertelsmann, o čemu je ranije u utorak izvijestila njemačka agencija dpa.
Plenković je istaknuo da Hrvatska stoji uz Ukrajinu “kao što ju je podržavala od početka ruske agresije”.
Napomenuo je kako Hrvatska nije pošteđena dubokih svjetskih promjena te da provodi najveću modernizaciju vojske nakon Domovinskog rata.
“Obrambena izdvajanja planiramo povećati na tri posto BDP-a do 2030. i na pet posto za obranu i s obranom povezana ulaganja do 2035.”, kazao je Plenković, nadovezavši se da obrambeni izdaci trenutačno iznose 2,06 posto BDP-a.
Kao primjere ulaganja u obranu Plenković je spomenuo nabavu 12 borbenih zrakoplova Rafale, helikoptera Black Hawk, bespilotnih letjelica Bayraktar, borbenih vozila Bradley te vozila Patria.
“U tijeku je nabava tenkova Leopard 2A8, raketnih sustava HIMARS i Chunmoo, haubica Caesar i sustava za obranu od dronova”, nadodao je hrvatski premijer, najavivši i nabavu dviju višenamjenskih korveta za ratnu mornaricu.
Plenković je dotaknuo i temu Hrvata u Bosni i Hercegovini, koje je uz europski put opisao kao “trajne prioritete” hrvatske vanjske politike.
“Podupiremo izgradnju Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru koje njeguje identitet hrvatskog naroda u BiH, jedinog sveučilišta izvan Hrvatske na hrvatskom jeziku, a to je Sveučilište u Mostaru kao i rad Kliničkog bolničkog centra u Mostaru kojem gravitiraju stotine tisuća ljudi”, naglasio je Plenković.
“To će zasigurno pomoći skladnijem funkcioniranju institucija i ravnopravnosti sva tri naroda”, dometnuo je.
Rekao je da Hrvatska vodi brigu o statusu Hrvata u državama u kojima žive kao manjina, a “posebno u Srbiji”, te da gradi hrvatske domove poput onih u Subotici i doma kulture u Donjoj Lastvi u Crnoj Gori, koji je vraćen hrvatskoj zajednici.
Hrvatski premijer podsjetio je i kako je proračun namijenjen Hrvatima izvan Hrvatske uvećan sa 16 na 203 milijuna eura godišnje.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
