Kurtović vjeruje da će se, čim se oblikuje nova Vlada Federacije, pokrenuti pregovori o eventualnim promjenama propisa koji uređuju rad nedjeljom, ali jednako tako i o ostalim temama vezanim uz radnička prava.
Pitanje neradne nedjelje u Federaciji Bosne i Hercegovine ponovno je postalo aktualno. Blizu dvije godine od njezina uvođenja, sve češće se spominju moguće zakonske promjene koje bi dopustile da pojedine trgovine rade i nedjeljom. Predsjednik Konfederacije neovisnih sindikata Bosne i Hercegovine, Samir Kurtović, u razgovoru za N1 otkrio je kako se razmatra rješenje po kojem bi manje, obiteljske trgovine smjele poslovati nedjeljom, dok bi za velike trgovačke lance zabrana i dalje vrijedila. Usporedno s time, sindikat najavljuje zalaganje za više minimalne plaće, dva neradna dana tjedno te dodatak od barem 50 posto za nedjeljni rad.
Male trgovine bi mogle raditi, veliki trgovački lanci ne bi
Kurtović je kazao kako su pregovori između predstavnika Vlade Federacije, poslodavaca i sindikata već vođeni o eventualnim izmjenama, kako piše Večernji.ba. “Već smo imali nekoliko sastanaka s Vladom Federacije, Udruženjem poslodavaca i sindikatom, gdje je određeni dio poslodavaca zatražio da ta nedjelja bude radni dan”, rekao je Kurtović.
On navodi da se tijekom tih razgovora načelno promišljalo o tome da manje privatne trgovine mogu raditi nedjeljom, ali uz posebno postavljene uvjete.
“Tada je otprilike dogovoreno, koliko ja znam, da određene osobe koje imaju privatne tvrtke, trgovine, mogu raditi nedjeljom, u smislu da netko iz njihove obitelji radi tu nedjelju. A da te velike tvrtke ne mogu raditi nedjeljom”, pojasnio je.
Ipak, istaknuo je da konačna odluka još nije donesena te očekuje da će se o toj temi, kada se formira nova Vlada Federacije, iznova raspravljati na sjednici Ekonomsko-socijalnog vijeća.
Podjele i među sindikatima: Neki radnici žele raditi nedjeljom zbog veće zarade
Vrijedno je spomenuti da ni unutar samih sindikalnih organizacija ne vlada jednodušno mišljenje o neradnim nedjeljama. “Određeni broj granskih sindikata zalaže se za radnu nedjelju, a određeni broj granskih sindikata zalaže se za neradnu nedjelju”, kazao je Kurtović.
Zbog toga će Konfederacija neovisnih sindikata sazvati sjednicu Upravnog odbora na kojoj će čelnici granskih sindikata raspraviti to pitanje i usvojiti službeni stav. Kurtović naglašava da ima radnika kojima je nedjelja neradni dan, ali i onih koji bi radili kako bi zaradili dodatno.
„Imamo i pozive određenih radnika, koji kažu: ‘Predsjedniče, zašto ne radimo nedjeljom, ako bih imao 50 posto bonusa na plaću za taj dan kada radim?’ A onda bi plaća bila puno veća“, rekao je Kurtović prenoseći stavove radnika.
S druge strane, dodaje kako postoje djelatnici kojima je nedjelja nužna kao dan za odmor.
Najavio je da će sindikat, nakon što usuglasi stavove svojih članova, na Gospodarskom i socijalnom vijeću iznijeti određene izmjene zakona koji uređuje nedjelje.
Dva slobodna dana i bonus od 50 posto za rad nedjeljom
Jedno od najvažnijih pitanja za sindikat jest donošenje općeg kolektivnog ugovora, kojega u Federaciji BiH već devet godina nema. Kurtović je rekao da je nacrt tog ugovora prije dva mjeseca upućen Vladi Federacije i Udruzi poslodavaca, te da je za idući tjedan zakazan sastanak s predstavnicima poslodavaca.
Prema njegovim navodima, takav bi se ugovor odnosio na otprilike 500.000 zaposlenih u Federaciji BiH. Posebno je istaknuo potrebu da se radnicima zajamče dva slobodna dana unutar tjedna.
“Od tih sedam dana, netko bi trebao imati dva slobodna dana. Ako netko radi u nedjelju, bio bi slobodan i u ponedjeljak”, rekao je.
Dometnuo je da opći kolektivni ugovor koji sindikat predlaže također uključuje dodatak od 50 posto za nedjeljni rad.
Minimalna plaća 1.260 KM, za visokoškolce 400 KM više
Uz temu nedjelja, Kurtović se osvrnuo i na sindikalne zahtjeve za podizanjem minimalnih plaća, osobito u svjetlu stalnog povećanja životnih troškova.
Podsjetio je kako je sindikat prethodno predlagao da se minimalna plaća poveže s prosječnom plaćom u Federaciji BiH, odnosno da iznosi 70 posto prosjeka.
“Da je to prošli put podržano, predložili bismo 70 posto prosječne plaće kao minimalnu plaću. Ne bi bilo 1.026, nego negdje oko 1.260 maraka, ta minimalna plaća, s osnovnoškolskim obrazovanjem. Sa srednjoškolskim obrazovanjem bilo bi 200 maraka više, s visokoškolskim obrazovanjem još 200 maraka”, rekao je Kurtović.
Po tom prijedlogu, minimalna plaća za radnike s osnovnoškolskim obrazovanjem bila bi oko 1.260 KM, za one sa srednjoškolskim obrazovanjem 1.460 KM, a za radnike s visokoškolskim obrazovanjem 1.660 KM.
Riječ je o sindikalnom prijedlogu, a ne o iznosima koji su prihvaćeni ili zakonom propisani.
Kurtović drži da plaće radnika treba uskladiti s porastom potrošačkih cijena, upozoravajući kako brojni zaposlenici primaju jednake plaće unatoč svakodnevnim poskupljenjima.
“Zato pozivamo Vladu i Udrugu poslodavaca da konačno riješe ovo pitanje i da radnici ostanu u Bosni i Hercegovini raditi, a ne da napuštaju Bosnu i Hercegovinu jer imaju niske plaće”, rekao je.
Što slijedi nakon formiranja nove vlade?
U međuvremenu, Konfederacija neovisnih sindikata nastojat će s poslodavcima postići dogovor o nacrtu općeg kolektivnog ugovora, nakon čega bi dokument trebao otići na razmatranje Gospodarskom i socijalnom vijeću.
Zasad još nema konačnog dogovora o promjeni režima rada nedjeljom. Hoće li neke trgovine ponovno otvoriti vrata zadnjeg dana u tjednu, uz koje uvjete i s kakvom zaštitom radnika, ovisit će o nadolazećim pregovorima i odlukama mjerodavnih institucija.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
