Premda su mjerodavne institucije u Srbiji i Republici Srpskoj zasad odbacivale takve pretpostavke i ponavljale da se radi samo o gospodarskom i civilnom pothvatu, a uz to velik broj stručnjaka procjenjuje da su navodi o ruskoj vojnoj bazi preuveličani, promatrano kroz prizmu hibridnog sukoba i obavještajnog djelovanja oko projekta i dalje vlada znatna suzdržanost.
Hoće li, nakon što su na jučerašnjim srpskim izborima doživjeli poraz, u prošlost zajedno s Aleksandrom Vučićem skliznuti i raskošni te financijski neodrživi pothvat nadomak Dubrovnika – trebinjski aerodrom? Naime, ranije ove godine nekadašnji čelnik Srbije prigodom posjeta Trebinju ustvrdio je da ne odustaje od nauma po kojem bi Srbija uložila 200 milijuna eura u podizanje Zračne luke Trebinje te je istaknuo da su novci za to već pripremljeni, navodi Dubrovački vijesnik.
– Mi smo spremni uložiti više od 200 milijuna eura, novac nije problem, već dozvole – poručio je tada Vučić, “zamolivši” vlasti u BiH da ih izdaju.
Nakana o novome zračnom terminalu predviđenom na prostoru sela Taleža nedaleko od Trebinja u Republici Srpskoj, u blizini hrvatske granice i svega 30 kilometara od Dubrovnika, javno je prvi put izložena 2006. godine, dok je realizacija zadatka prepuštena javnoj kompaniji “Aerodrom Trebinje”, koja pripada “Aerodromima Srbije”. Drugim riječima, tim bi terminalom, čija bi pista mjerila 3500 metara – nadmašujući onu beogradskog i zagrebačkog aerodroma i omogućujući slijetanje i najkrupnijim zrakoplovima – rukovodila Srbija, a ne BiH.
No, selo Taleža smješteno je u pojasu zaštite rijeke Omble, odakle dubrovačko podneblje crpi pitku vodu, pa je vijest o podizanju zračne luke s hrvatske strane izazvala žestoke prosvjede, tim više što je gradnja takvih objekata regulirana ESPOO konvencijom, koju je potpisala i BiH. Vlasti Dubrovnika i zaštitnici okoliša odmah su upozorili da bi radovi na gradilištu te eventualne nezgode s otpadnim vodama i zrakoplovnim gorivom mogli zauvijek zatrovati vrelo rijeke Omble.
Povrh ekološke dvojbe, pothvat od samoga starta prati i upitnik oko financijske opravdanosti, budući da unutar pedesetak kilometara rijetko napučene Istočne Hercegovine već rade tri zračne luke – dubrovačka, mostarska te tivatska u Crnoj Gori. No, posrijedi očito nikada nije bio gospodarski, nego politički, a po svoj prilici i udruženi projekt s Rusijom.
Naime, sigurnosni analitičari sa Zapada strahuju da bi se u Trebinju mogao ponoviti obrazac iz Niša, gdje se nagađa da aerodrom u rukama “Aerodroma Srbije” istodobno služi kao oslonac za rusko obavještajno djelovanje neposredno uz granicu s članicama NATO-a, Hrvatskom i Crnom Gorom. Takve bojazni dodatno pojačava i traženje srpske Vlade da se nadzor neba iznad Trebinja preda Agenciji za kontrolu zračne plovidbe Srbije i Crne Gore (SMATSA), gdje Srbija posjeduje 93 posto udjela, kao i neobično duga pista koja daleko premašuje civilne potrebe gradića poput Trebinja. To otvara sumnju da je temeljna svrha takve infrastrukture prihvat teških ruskih vojno-transportnih zrakoplova. No, zapreka je u tome što nebom iznad Trebinja, zbog prilaznih koridora dubrovačke zračne luke, upravlja Hrvatska kontrola zračne plovidbe.
Iako su dosad mjerodavne vlasti u Srbiji i Republici Srpskoj pobijale te pretpostavke i isticale da je posrijedi tek ekonomski i civilni projekt, a uz to mnogi analitičari drže da su priče o ruskoj vojnoj bazi pretjerane, u kontekstu hibridnog ratovanja i špijunaže na projekt se i dalje gleda s velikim oprezom.
Bez obzira na to što se smještaj budućega aerodroma nalazi u zaštićenom pojasu rijeke Omble te unatoč ESPOO konvenciji, Vijeće ministara BiH 2022. dalo je zeleno svjetlo projektu i usvojilo Odluku kojom se dio carinskog područja Bosne i Hercegovine proglašava “Slobodnom zonom Trebinje”, prvom takvom u RS-u. A oko sredine kolovoza ove godine projekt je stekao i ekološku dozvolu koju je izdalo Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske. Tako je projekt formalno zakoračio u opipljiviju administrativnu etapu. Vlasti RS-a najavljivale su dovršetak glavnog projekta do kraja godine, a zatim, nakon izvlaštenja zemljišta na površini od 300 hektara, uslijedili bi izdavanje građevinske dozvole i početak radova.
S obzirom na to da je trijumfirala Studentska lista, kojoj je, barem sudeći prema njihovu programu – “Studentskom planu”, na prvome mjestu rješavanje domaćih tegoba Srbije, od korupcije u ustanovama do zastoja u obrazovanju, privredi i životnom standardu stanovnika, izgledi da će nova srpska vlast izdvojiti više od 200 milijuna eura za aerodrom pokraj Trebinja spuštaju se na razinu statističke pogreške. Osim ako ti milijuni ispočetka i nisu srpski, nego ruski.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
