Stranka Alternativa za Njemačku (AfD) nalazi se nadomak trijumfa u istočnonjemačkoj pokrajini Saskoj-Anhaltu. Ostvari li većinu na izborima zakazanima za 6. rujna, bila bi to prva prigoda od završetka Drugog svjetskog rata da krajnja desnica dođe na vlast u nekoj njemačkoj saveznoj pokrajini.
Istraživanje koje je proveo njemački Institut za ispitivanje javnog mnijenja Infratest dimap pokazuje da AfD u Saskoj-Anhaltu uživa 41 posto potpore birača, što je znatno iznad rezultata konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU) kancelara Friedricha Merza, koja stoji na 24 posto. Ovu vijest prenosi Index.hr.
Nositelj liste AfD-a i kandidat za pokrajinskog premijera je Ulrich Siegmund. Der Spiegel ga je nedavno na svojoj naslovnici prozvao “najopasnijim čovjekom Njemačke”.
Der neue SPIEGEL ist da: 📍 Sachsen-Anhalt: Warum ist AfD-Mann Siegmund so erfolgreich? 📍 Drohnenfund in Leipzig: Was, wenn es wirklich Moskau war? 📍 Albanien: Scheitert das Bauprojekt der Trump-Familie an Massenprotesten? Morgen am Kiosk, jetzt online.
Ako pobijedi, AfD bi po prvi put probio politički “zaštitni zid” koji ga još od utemeljenja 2013. godine drži podalje od vlasti. Radi se o nepisanom dogovoru prema kojemu ostale velike njemačke stranke odbacuju svaku koaliciju i političko partnerstvo s AfD-om, i to zbog njegovih krajnje desnih i ekstremističkih pozicija.
Nakon glasovanja 6. rujna u Saskoj-Anhaltu, birače 20. rujna očekuje izlazak na birališta u Mecklenburg-Zapadnom Pomorju, gdje AfD prema posljednjoj anketi drži 36 posto potpore, odnosno sedam postotnih bodova ispred vladajućeg SPD-a, kao i u Berlinu, gdje je ishod utrke znatno neizvjesniji.
Na saveznoj razini AfD trenutačno također predvodi u anketama. Prema najnovijim istraživanjima, stranka bilježi oko 28 posto potpore, dok se CDU/CSU nalazi na nešto više od 20 posto.
I sama pobjeda na pokrajinskim izborima predstavljala bi snažan politički signal za cijelu Europu jer bi dokazala da AfD može napraviti korak iz oporbe prema izvršnoj vlasti. Ukoliko bi se takav smjer nastavio i na saveznoj razini, posljedice bi bile daleko ozbiljnije.
“Očito je da je riječ o ozbiljnom problemu u Njemačkoj, a to je kriza legitimiteta dosadašnjih etabliranih stranaka, prije svega CDU-a, CSU-a i SPD-a. Njemačke političke elite trebaju se zapitati u čemu su pogriješile. Razloge za porast popularnosti AfD-a treba tražiti u razočaranju velikog dijela birača politikama etabliranih stranaka”, za Index kaže vanjskopolitički analitičar Božo Kovačević.
On napominje da AfD najsnažnije uporište ima baš u istočnome dijelu zemlje, gdje je protumigrantsko raspoloženje paradoksalno mnogo izraženije negoli na zapadu, unatoč tome što ondje boravi manje doseljenika.
“Mogli bismo reći da je neuspješna integracija istočne i zapadne Njemačke jedan od uzroka gubitka legitimiteta političkih elita”, navodi.
Naglašava i kako njemački obrazac uspješne ekonomije više ne djeluje onako kako je nekoć.
“Njemačka je desetljećima funkcionirala kao industrijska velesila zahvaljujući kombinaciji jeftinih ruskih energenata, američkog sigurnosnog jamstva koje joj je omogućavalo da manje ulaže u obranu te plasmana njemačkih industrijskih proizvoda izvan Europe, ponajprije u Kinu.
Danas više nema jeftinih ruskih energenata, Amerika više ne daje isto sigurnosno jamstvo, a Kina je od tržišta za njemačke industrijske proizvode postala konkurent. Sve to ima posljedice na funkcioniranje sustava države blagostanja. Tu se javlja i ozbiljan problem: dok političke elite izlaz vide u jačanju obrane i pripremama za mogući rat, građani se opravdano boje rata”, navodi.
AfD već sada nagovješćuje korake čije bi se posljedice osjetile daleko izvan njemačkih granica. Supredsjednica stranke Alice Weidel jučer je za ZDF izjavila da bi Njemačka, dođe li AfD na saveznu vlast, morala izaći iz eurozone.
Alice Weidel fordert im ZDF-Sommerinterview einen Ausstieg aus Schengen. “Und wenn ich mir sowas angucke wie in Ceuta, dann steigen wir aus Schengen aus”.
“Njemačkoj je prije uvođenja eura bilo znatno bolje”, kazala je Weidel, ustvrdivši da je zajednička europska valuta oslabila njemačko gospodarstvo te umanjila imovinu kućanstava. Kada je riječ o migracijama, Weidel je najavila zatvaranje njemačkih granica i istupanje iz Schengenskog prostora. Založila se ujedno za veći opseg deportacija te za rjeđe dodjeljivanje državljanstva.
Već godinama AfD zastupa ideju referenduma o njemačkome članstvu u Europskoj uniji, takozvani Dexit, po ugledu na Brexit, o čemu je Alice Weidel govorila još tijekom 2024. Sam izlazak Njemačke iz EU-a ne bi bio nimalo jednostavan jer je članstvo utkano u njemački Ustav, a za njegovu promjenu nužna je dvotrećinska većina u Bundestagu i Bundesratu, što bi za AfD bio iznimno visok politički prag.
I sam AfD posljednjih je godina svoju retoriku uobličio nešto suzdržanije. Alice Weidel je još 2024. izjavila da bi AfD isprva nastojao iz temelja preobraziti EU i vratiti veći dio ovlasti državama članicama, dok bi referendum o istupanju bio neka vrsta plana B.
Ni kada je posrijedi euro ne postoji lak politički niti pravni put. Njemačka pripada eurozoni, a euro je zajednička valuta čije je djelovanje uređeno europskim ugovorima. Za razliku od uobičajene promjene gospodarske politike, izlazak najvećega gospodarstva eurozone iz zajedničke valute pokrenuo bi čitav niz pravnih, financijskih i političkih pitanja za cijelu EU.
Što se pak tiče izjave o zatvaranju granica, Njemačka već sada provodi nadzor na svim svojim kopnenim granicama, premda i dalje pripada Schengenskom prostoru.
Weidel, međutim, govori o nečemu trajnijem, o istupanju iz Schengena i trajnome zatvaranju granica. To bi bilo znatno zamršenije od trenutačnih privremenih kontrola. Njemačka raspolaže s otprilike 3700 kilometara kopnenih granica prema devet država, kroz koje svakodnevno prolaze milijuni ljudi i količine robe.
Zasad sve ove najave ipak valja shvaćati prije svega kao političku retoriku kojom AfD ističe koliko bi radikalno preinačio njemačku politiku ako se dokopa vlasti.
Nešto uvjerljivije zvuči AfD-ova najava o prekidu vojne potpore Ukrajini, ukidanju sankcija Rusiji te obnovi energetske suradnje s Moskvom. Weidel je istaknula kako njezina stranka ne kani zauzimati stranu u sukobu. “Zato ćemo zaustaviti svu pomoć Ukrajini. Nema više novca poreznih obveznika, nema oružja i nema njemačkih vojnika”, izrekla je jednom prigodom.
No i ako dio tih zamisli nikada ne zaživi, sam dolazak AfD-a na vlast predstavljao bi golem preokret za Njemačku, a posljedično i za Europu.
“Populističke stranke su u nekim državama EU-a na vlasti. Lijeve populističke stranke bile su na vlasti u Grčkoj, Podemos jednim dijelom u Španjolskoj, a Wilders je praktički na vlasti u Nizozemskoj. Ipak, te stranke nisu dovodile u pitanje samu Europsku uniju.
Posebno je važno iskustvo Velike Britanije, gdje sve veći broj građana danas žali zbog odluke o izlasku iz EU-a. S obzirom na to, pretpostavljam da bi i neke od stranaka koje danas zagovaraju izlazak iz EU-a u stvarnoj praksi mogle promijeniti stav”, rekao je Kovačević.
“No poruke koje dolaze od AfD-a opasne su, pogotovo nakon Brexita, jer su Pariz i Berlin krajnje točke osovine na kojoj počiva cijeli europski projekt. Poruke o izlasku iz EU-a i napuštanju eura, povezane s nekim drugim porukama koje je AfD plasirao, opasno asociraju na zbivanja u Njemačkoj 1930-ih. To bi trebao biti poziv na uzbunu za sve one koji misle da europski projekt još ima smisla”, pojasnio je.
Analiza američkoga Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) upozorava kako bi već i sama pobjeda u Saskoj-Anhaltu izazvala simbolički potres širom Europe. “Dijelovi Njemačke bili bi pod vlašću stranke koja otvoreno simpatizira Rusiju i eufemistično govori o najmračnijim godinama Njemačke”, ističe CSIS.
“Najvjerojatniji utjecaj jačanja krajnje desnih stranaka u Europi, u ovom slučaju predvođenog usponom AfD-a, bio bi paraliza: neslaganja oko pitanja poput obrane i nespremnost da se odustane od veta u Europskom vijeću blokirali bi reforme, postupno smanjujući sposobnost Europske unije da se uhvati u koštac s današnjim velikim izazovima”, stoji u analizi.
“Daljnje jačanje AfD-a vjerojatno bi oslabilo Europsku uniju, a time i geopolitički značaj Europe u cjelini. Pobjeda AfD-a neće odmah promijeniti ravnotežu snaga u Njemačkoj ili Europi, ali postavlja temelje za veću polarizaciju i nestabilnost”, zaključuje se u analizi.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
Gadno gadno