Zbog blokade računa, veljača donosi dodatnu neizvjesnost za Bosanskohercegovačku radioteleviziju (BHRT). Riječ je o mjesecu u kojem, uz već nagomilana dugovanja, na naplatu stiže i obveza prema Europskoj radiodifuzijskoj uniji (EBU) u iznosu od gotovo 22 milijuna konvertibilnih maraka.
Računi su blokirani, dugovi se gomilaju, a zaposlenici žive u stalnoj neizvjesnosti. Unatoč svemu, program BHRT-a zasad ne trpi. Djelatnici javnog servisa svakodnevno nastavljaju raditi svoj posao, nastojeći zadržati profesionalne standarde i osigurati kontinuitet emitiranja, piše BHRT.
„Kao profesionalci kakvi jesmo, nastojimo da se ovo ne odrazi na naš program i tako će biti do posljednjeg trenutka, dok god budemo mogli iole funkcionirati. Postali smo majstori improvizacije i činimo sve da se to ne primijeti u programu, odnosno da naši gledatelji što manje osjete probleme s kojima se suočavamo“, istaknula je ravnateljica BHT1 Neda Tadić.
Kako bi se pokušalo pronaći rješenje za tešku financijsku situaciju, na jučerašnjoj sjednici Komisije za promet i komunikacije Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH izneseno je nekoliko prijedloga. Među njima su izdvajanje 50 milijuna KM iz prihoda Centralne banke BiH odlukom visokog predstavnika, kao i mogućnost da se BHRT-u omogući određeni oblik pozajmice, koja bi se vraćala nakon izvršenja sudskih presuda protiv RTRS-a.
Iako parlamentarne stranke načelno izražavaju podršku opstanku javnog RTV servisa, konkretni potezi i dalje izostaju.
„Ne mogu ni zamisliti da dođe do gašenja BHRT-a i još jednom upućujemo apel visokom predstavniku, jer je to trenutačno jedina adresa koja, u skladu sa svojim ovlastima, može financijski pomoći BHRT-u“, naglasio je Jasmin Emrić, zastupnik NES-a u PSBiH.
Stavovi zastupnika o uzrocima i rješenjima problema značajno se razlikuju.
„Moj stav je da BHRT mora postojati i da je svima potreban zbog informiranja. Bezbroj puta sam bio gost, uvijek je postojala korektna suradnja i apsolutno smatram da treba funkcionirati i postojati, ali u skladu sa svim propisima na razini Bosne i Hercegovine te da nikada i ni na koji način ne smije biti instrument bilo koje politike“, rekao je Milan Petković, zastupnik Ujedinjene Srpske u PSBiH.
S druge strane, dio odgovornosti prebacuje se na upravljačke strukture samog javnog servisa.
„Bilo je različitih inicijativa i moram priznati da smo unutar Zastupničkog doma imali različita mišljenja kada je riječ o BHRT-u. Kao čovjeku mi je žao ljudi koji rade u BHRT-u što su došli u ovakvu situaciju, ali iskreno mislim da je za nju najodgovorniji menadžment BHRT-a“, izjavio je zastupnik SNSD-a u PSBiH Miroslav Vujičić.
Zastupnik SDP-a Albin Muslić smatra da je problem posljedica institucionalnog zastoja.
„Ovo je potpuno neprihvatljiva situacija. U okviru Zastupničkog doma na kraju kalendarske godine tražili smo da se izdvoje određena sredstva od strane Vijeća ministara i da se riješi pitanje BHRT-a. Nažalost, zbog nerazumijevanja institucija, konkretno Vijeća ministara, dovedeni smo upravo u ovu situaciju“, rekao je Muslić.
Sličnog je stava i Branislav Borenović, zastupnik PDP-a.
„To je pitanje koje bi trebala rješavati izvršna vlast kroz određene odluke Vijeća ministara, koje mora imati dovoljno širine da se ovaj problem razriješi. Umjesto toga, svjedočimo svojevrsnoj sujeti i frustracijama, međusobnim obračunima, pokušajima dodatne trgovine – mi vama, vi nama“, smatra Borenović.
U međuvremenu, dug RTRS-a prema BHRT-u nastavlja rasti. Visoki predstavnik odgovornost prebacuje na domaće institucije, dok domaće institucije upiru prstom prema Uredu visokog predstavnika (OHR). Dok se odgovornost prebacuje s jedne adrese na drugu, vremenski i financijski pritisci na BHRT sve su veći, a zaposlenike čeka, čini se, jedno od najneizvjesnijih razdoblja u povijesti javnog servisa.
Posušje.info
