BiH: Voće i povrće jedemo iz ovih država

BiH je tijekom prošle godine uvela 54.520 tona banana, najviše iz Slovenije, Hrvatske i Ekvadora, 13.941 tonu limuna iz Turske, 19.739 tona jabuka iz Poljske, Italije i Srbije te naranči iz Grčke, i to 13.032 tone.

Ni povrće ne zaostaje mnogo. Tako su građani BiH jeli rajčicu iz Turske i Albanije, kao i paprike koje su se još uvozile iz Sjeverne Makedonije.

Ovo su službeni podaci Vanjskotrgovinske komore BiH za 2021., dok podataka za tekuću godinu još nemaju.

Usporedbe radi radi, i poljoprivrednici u BiH većinu ovih namirnica uzgajaju, i to uspješno, osim, naprimjer, banana i ananasa.

Uvoz rajčice koštao je 16.756.921 KM, a Nedžad Bićo, predsjednik Udruge poljoprivrednika FBiH, to je prokomentirao riječima:

Kao da su kupili 20 milijuna metaka da nas mogu opet pucati. Ustvari, ne mogu apsurdi veći biti. Problem je u malom izdvajanju za naše poljoprivrednike, ljudi nisu konkurentni. Uvijek je naš proizvod dosta skuplji od uvoznog. Odnos kvaliteta ne bih diskutirao, jer je naše dosta kvalitetnije, ali cijena tu igra ključnu ulogu.

Lubenica i pipuna 2020. je uvezeno za 6.626.280 KM, dok je 2021. potrošeno 10.137.795 KM. Pa čak i jabuka i krušaka, kojima BiH obiluje, prošle godine uvezeno je za 15.846.117 KM, što je manje za 30,99 posto u odnosu na godinu prije, kada je na uvoz ovih proizvoda potrošeno 22.962.372 KM.

Sve zemlje u svijetu, pa i u okruženju izdvajaju mnogo više sredstava za proizvodnju hrane, ustvari za poticaje daju poljoprivrednim proizvođačima. Njihova proizvodnja je daleko jeftinija nego naša. Logično je i da je taj proizvod, kada dođe ovdje, jeftiniji nego naš. To se pokazalo kroz sve proizvodnje. Mi osnovne stvari ovdje nemamo, kao što je plavi dizel.

Imate Hrvatsku, koja je nama najbliža, ona izdvaja više od 2 milijarde KM za poljoprivrednu proizvodnju. I kako ćete biti nekome konkurentni kada kompletna država izdvaja manje od 200 milijuna, rekao je Bićo za Avaz.

Banane ne uspijevaju ni u Hrvatskoj, već se tu radi o takozvanom reeksportu, oni uvezu pa nama prodaju. To se i kod nas događa s limunom, naprimjer. I ako ima limuna kod nas, ljudi ga uzgajaju za osobnu upotrebu.

Možemo proizvesti dovoljno za potrebe građana ove države i da imamo dosta te robe i za izvoz. Samo država treba povući konkretne poteze, izdvojiti više sredstava, uvesti plavi dizel, napraviti ministarstvo na razini države pa da dođemo do europskih fondova. Ali, po ovoj sada politici, to se neće dogoditi, istaknuo je Bićo.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.