Kao društvo smo tijekom pandemije izgubili društvo, izgubili smo ono što krasi bilo koju društvenu zajednicu. Izgubili smo solidarnost, empatiju, sve primarno zbog straha i brige za sebe i svoje najbliže, zbog straha od gubitka, istaknuo je Amer Osmić, profesor sociologije na Fakultetu političkih nauka UNSA, u ovotjednom izdanju Odgovorite ljudima FTV-a koje je bilo posvećemo mentalnom zdravlju.
Prihvatili smo da govorimo socijalna distanca, umjesto neke vrste fizičke distance koju moramo držati. Obrazovanje smo prebacili u online svijet. Dakle izgubili smo ono za što ćemo možda u idućim godinama zapravo shvatiti težinu. To će biti nenadoknadivo. Ono što kao društvo svjedočimo je da smo izmislili i nove pojmove pa kažemo da je ovo nova normalnost i kao društvo smo prihvatili da živimo jednu novu normalnost, jedan novi način društvenog života koji opet, po mom mišljenju, vodi ka otuđenju i distanci u društvenom smislu.
Pomoćnik ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez ističe da je u značajnom porastu potrošnja antidepresiva.
Često je ta upotreba bila i mimo stručnog savjeta lječnika i to je jedan od problema, uzimanje lijekova na svoju ruku. To je kroz covid bilo ne samo za antidepresive, nego i za druge lijekove, tako da možemo reći da je to bila još jedna od stvari koje smo vidjeli, a koje nisu ni dobre ni pozitivne.
Naglašava da bez mentalnog zdravlja nema zdravlja, a da bez zdravlja nema ekonomskog razvoja.
Sve dok ne shvatimo da je ulaganje u zdravlje ustvari ulaganje u ekonomiju i da zdravlje nije potrošnja, mi ne možemo očekivati napredak u bh. društvu kao ni u jednom. BiH nije jedan primjer da je mentalno zdravlje visok prioritet. U EU se mentalno zdravlje nalazi jako visoko na ljestvici prioriteta i to je među tri prva prioriteta EU. To je dokaz da je to svugdje problem, da se svugdje ulaže, ali u isto vrijeme različiti su nam stresovi, različita su nam okruženja koja dovode do toga i imamo punu mogućnost da radimo da poboljšamo situaciju, rekao je.
