Prema obavještajnim saznanjima, razmatralo se stvaranje virtualnih glasačkih uređaja koji bi oponašali one legitimne.
Pred nedjeljne opće izbore u Bosni i Hercegovini, na kojima se po prvi put primjenjuje nova izborna tehnologija, osobito pozornost privlači deklasificirani dokument CIA-e koji govori o načinima manipuliranja elektroničkim izbornim sustavima. U tom se materijalu u nekoliko navrata spominje Smartmatic, tvrtka čiji je bosanskohercegovački ogranak vodio skupinu ponuditelja kojoj je Središnje izborno povjerenstvo BiH na vrlo upitan način povjerilo posao vrijedan 74,5 milijuna KM za biometrijsku identifikaciju birača te skeniranje glasačkih listića.
Radi se o dokumentu CIA-e od šest stranica pod nazivom “Summary of Select Intelligence Reporting from 2004–2020 on Venezuela’s Electronic Voting Manipulation Capabilities”, koji objedinjuje obavještajna izvješća od 2004. do 2020. godine. Materijal je skinut s oznake tajnosti u srpnju 2026. godine i objavljen na službenim internetskim stranicama Bijele kuće u okviru dokumentacije o ranjivostima elektroničkih izbornih sustava i sustava za prebrojavanje glasova, kako prenosi Večernji.ba. Iz Bijele kuće poručuju da objavljeni dokumenti svjedoče o tome kako je CIA došla do podataka o konkretnom naumu venezuelanskih vlasti da digitalno manipuliraju izborima 2020. godine.
Dokumenti Bijele kuće – Election Integrity
U tom se dokumentu Smartmatic navodi u sklopu venezuelanskog elektroničkog izbornog sustava i obavještajnih prosudbi američkih agencija. Jedno od izvješća iznosi tvrdnje prema kojima su venezuelanske obavještajne službe, izborno tijelo i predstavnici Smartmatica uoči predsjedničkih izbora 2012. godine sudjelovali u osmišljavanju mogućeg utjecaja na ishod putem unaprijed programiranih izbornih uređaja.
No, od posebne je težine dio koji se tiče 2020. godine, jer CIA tamo iznosi mnogo dotjeraniji scenarij. Obavještajni podaci govore da se razmatralo stvaranje virtualnih glasačkih uređaja koji bi imitirali legitimne, a nakon toga bi se njihovi podaci mogli iskoristiti za manipuliranje središnjim izbornim sustavom.
Opisani je scenarij obuhvaćao umnožavanje digitalnih zapisa i hash-datoteka, imitiranje stvarnih glasačkih uređaja, podmetanje podataka te proizvodnju preinačenih rezultata koji bi odavali dojam da dolaze s legitimnih uređaja.
Baš je taj posljednji dio od iznimne važnosti. Prijetnja koju CIA ocrtava nije tek mogućnost da netko izmijeni broj glasova, nego da se nakon te izmjene proizvede digitalni trag koji djeluje uvjerljivo i koji bi trebao upućivati na to da je rezultat nastao u stvarnom izbornom uređaju. Ovakav bi slučaj mogao bitno zakomplicirati kasnije razotkrivanje manipulacije.
U dokumentu se spominje i mogućnost da se podaci s uređaja koji daju nepoželjne ishode zamijene drugima, dok bi se istodobno sačuvala vjerodostojnost digitalnih zapisa. Upravo zbog toga iz Bijele kuće ističu da objavljeni dokumenti sadrže podatke o metodama kojima bi se elektronički rezultati mogli izmijeniti na način koji bi mogao zaobići čak i pojedine oblike naknadne revizije.
Veza s Bosnom i Hercegovinom posve je opipljiva. Središnje izborno povjerenstvo BiH 19. ožujka izabralo je skupinu ponuditelja koju sačinjavaju Smartmatic BiH d.o.o. Sarajevo, Smartmatic International Holding B.V. iz Amsterdama i DSC Agencija za zaštitu ljudi i imovine, pri čemu je nositelj te skupine Smartmatic BiH. Ugovor je vrijedan 74.527.455,84 KM bez PDV-a, s uračunatim popustom.
Ugovorom je obuhvaćen sustav biometrijske identifikacije birača i skeniranja glasačkih listića na biračkim mjestima, a tu spadaju oprema, softver, tehnička podrška, tiskanje, pohrana te distribucija glasačkih listića. Kad je riječ o softveru koji se posebno izrađuje ili prilagođava za potrebe projekta, ugovorom se predviđa da autorska prava i izvorni kod trajno prelaze u vlasništvo Središnjeg izbornog povjerenstva BiH.
To, dakako, samo po sebi ne upućuje na to da će tijekom izbora u BiH doći do manipulacija niti da je dokument CIA-e ikakav dokaz protiv Smartmatica. Ipak, deklasificirani materijal pokreće vrlo konkretno pitanje o sigurnosti sustava koji se baš sada po prvi put primjenjuje u BiH.
Jer, ako američka obavještajna služba iznosi mogućnost da se elektronički rezultat preinači, a potom prikaže tako da nalikuje autentičnom rezultatu legitimnog uređaja, tada nije dostatno tek ustvrditi da je oprema prošla testiranje.
Potrebno je znati tko ima pristup uređajima i softveru, tko upravlja podacima, na koji se način čuvaju digitalni zapisi, je li moguće nešto promijeniti nakon glasovanja, kako se takve promjene bilježe te, nadasve, postoji li neovisna kontrola kojom bi se elektronički rezultat mogao usporediti s izvornim papirnatim glasačkim listićima.
Baš je u tome najveći izazov za izborna tijela BiH. Novi se sustav pokreće tik pred izbore, a pouzdanje u njegov rad ne može se temeljiti isključivo na povjerenju u proizvođača ili u izborno tijelo. Mora biti omogućeno da se nakon izbora neovisno i tehnički provjerljivo ustanovi da ono što je sustav zabilježio odgovara onome što su birači uistinu zaokružili.
Dokument CIA-e ne tvrdi da će se takav scenarij ostvariti u Bosni i Hercegovini. On govori o tome što je tehnički izvedivo i kakve su ranjivosti američke obavještajne službe godinama istraživale na primjeru Venezuele.
A upravo je takva tehnologija sada sastavni dio izbornog procesa u BiH.
Zato bi najvažnije pitanje za Središnje izborno povjerenstvo BiH nakon nedjeljnih izbora trebalo glasiti posve jednostavno: može li se za svaki elektronički rezultat neovisno potvrditi da odgovara stvarnim glasovima birača?
Povjerenje u sustav jedino popravlja okolnost da će se uz strojeve glasovi prebrojavati i ručno.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
