Godina 2026. za građane Bosne i Hercegovine počela je s novim izazovima. Nakon teške zime, proljeće donosi nastavak financijske neizvjesnosti. Iako ekonomske prognoze upućuju na sporiji rast inflacije nego prethodnih godina, to ne znači da će svakodnevni život postati jeftiniji.
Cijene osnovnih životnih namirnica, energenata, lijekova, električne energije, vode i grijanja već mjesecima opterećuju kućne proračune. Udruge potrošača upozoravaju da su mnoge obitelji dovedene do granice izdržljivosti, dok konkretne mjere vlasti i dalje izostaju.
Globalni pad cijena, ali ne i u BiH
Prema podacima Food and Agriculture Organizationa (FAO), globalni indeks cijena hrane u siječnju 2026. pao je za 0,6 posto u odnosu na prethodnu godinu i dosegnuo najnižu razinu u više od 12 mjeseci. Takvi pokazatelji u svijetu sugeriraju moguće olakšanje za potrošače.
No, kako piše Večernji list BiH, taj trend gotovo da nije imao učinka na domaće tržište. U BiH cijene hrane i dalje rastu ili ostaju na visokim razinama.
Statistički podaci pokazuju da su u studenome 2025. cijene prehrambenih proizvoda porasle više od 6,9 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, a upravo su hrana i bezalkoholna pića bili glavni pokretači inflacije.
Špinat gotovo kao meso
Udruge potrošača posebno ističu rast cijena voća i povrća. Kilogram špinata, primjerice, doseže cijenu između 8 i 10 KM – gotovo koliko stoji kilogram mesa.
Takav rast cijena prisiljava kućanstva na promjenu navika. Sve je više onih koji odustaju od pojedinih proizvoda ili posežu za jeftinijim alternativama.
Ovisnost o uvozu i slaba domaća proizvodnja
Stručnjaci upozoravaju da BiH dugoročno plaća cijenu strukturnih slabosti u poljoprivredi. Zemlja je veliki uvoznik hrane, a domaća proizvodnja ne zadovoljava potrebe tržišta. Slaba produktivnost, nedostatak ulaganja, zastarjela infrastruktura i visoki troškovi energije dodatno otežavaju situaciju.
Ni vremenske prilike ne idu na ruku poljoprivrednicima. Dugotrajne kiše onemogućuju ulazak mehanizacije na njive, repromaterijal je sve skuplji, a broj farmi se smanjuje. Posljedice takvog stanja na kraju snose građani.
Trgovci zadržavaju razliku u cijeni
Predsjednik Udruge svinjara Mišo Maljčić upozorio je da potrošači često biraju isključivo prema cijeni, a ne kvaliteti.
“Nažalost, naši potrošači ne prate kvalitetu mesa, već samo cijenu”, rekao je ranije za Srnu Maljčić.
Istaknuo je kako domaći uzgajivači proizvode tek oko 30 posto svinjskog mesa potrebnog za potrebe RS-a te smatra da bi trgovci trebali jasno označiti domaće i uvozno meso kako bi kupci mogli birati.
“Pojedine trgovine preuzele su dominaciju i ne zanima ih ništa osim profita. Trenutačno se kod nas prodaju tovne svinje od 2 do 2,30 KM po kilogramu plus PDV. Najžalosnije je što potrošači nisu osjetili to naše spuštanje cijena jer su one ostale iste i kada je tovljenik bio blizu 4 KM. Te trgovine sada imaju dodatni profit”, konstatirao je Maljčić.
Slična situacija, tvrdi, događa se i s voćem – domaći voćari prodaju jabuke za oko 0,50 KM po kilogramu, dok je u trgovinama gotovo nemoguće pronaći kilogram ispod 2,50 KM.
Sumnjiv uvoz i višak mesa
Maljčić upozorava i na prekomjeran uvoz mesa nakon što je Kina obustavila uvoz iz Europske unije, što je, kako kaže, dovelo do viškova na tržištu BiH.
“Kada je riječ o uvozu, nakon obustave Kine da uvozi meso iz EU-a, došlo je do prekomjernog uvoza u BiH te sada postoje veliki viškovi, a i sumnjive su kvalitete”, naveo je.
Dok globalni trendovi pokazuju stabilizaciju, stvarnost u BiH ostaje drukčija. Bez ozbiljnih reformi i jačanja domaće proizvodnje, građani će i dalje osjećati pritisak rasta cijena – bez obzira na to što inflacija službeno usporava.
Posušje.info
