Korupcija i nepotizam, izostanak izgleda za održiv život te niske plaće, koje uz to ne prate rast životnih troškova, glavni su uzroci zbog kojih se stanovništvo i dalje u velikom broju iseljava.
Brojke Federalnog zavoda za statistiku o demografskim kretanjima u ovom entitetu ne pružaju previše razloga za optimizam, s obzirom na to da je tijekom sedam mjeseci broj preminulih u usporedbi s brojem novorođenih veći za gotovo 2600, pri čemu se, gledamo li podatke po svakoj županiji zasebno, uočava da samo jedna ostvaruje pozitivnu bilancu u pet od sedam mjeseci, jedna je u plusu dva mjeseca, a jedna je pozitivan rezultat postigla u samo jednom mjesecu, prenosi Večernji.ba. Prirodni prirast u siječnju iznosio je -600, a takav su rezultat imale sve županije. Tijekom veljače nastavili su se negativni pokazatelji, doduše u nešto blažem obliku jer je prirodni prirast bio -465, pa su ponovno negativni ishodi zabilježeni u svih deset županija u Federaciji BiH. U ožujku je prirodni prirast pao na -311, uz razliku da se u tom mjesecu ipak pojavljuje jedna županija s pozitivnim brojkama; radi se o često spominjanoj Zapadnohercegovačkoj županiji, čiji skup demografskih mjera među svim županijama u FBiH daje najbolje učinke. U travnju je na razini Federacije BiH prirodni prirast ponovno propao dublje u minus, ovaj put na -431, premda je opet jedini pozitivan primjer bila Zapadnohercegovačka županija s 18 više rođenih nego umrlih.
Svibanj pokazuje da se nastavlja trend snažno negativnog prirasta s brojkom od 376, a pregledom podataka Federalnog zavoda za statistiku iznova se potvrđuju pozitivne brojke u samo jednoj županiji – Zapadnohercegovačkoj. Lipanj donosi određeno ublažavanje negativnog prirasta, ovoga puta s vrijednošću od 225, a razlika u odnosu na prethodne mjesece jest ta da se Zapadnohercegovačkoj županiji, koja je ponovno u plusu, ovaj put priključila i Sarajevska županija s pozitivnim prirastom. Naposljetku stižemo i do srpnja te posljednjih raspoloživih podataka za ovaj entitet, s brojkama koje ipak nude minimalna, no iz perspektive struke naviknute na demografsko urušavanje možda povoljnija kretanja. Federacija je u srpnju bila u minusu s brojkom od 162, ali ovoga puta bilježimo tri županije s pozitivnim prirastom; Zapadnohercegovačku, Hercegovačko-neretvansku i Sarajevsku.
Za rezultat demografskog kretanja u 2026. godini bit će potrebno sačekati podatke s početka 2027., no vrijedi napraviti usporedbu s dostupnim brojkama iz 2025. godine, koje uistinu nisu bile ni najmanje ohrabrujuće; štoviše, ponovno, tko zna koji put, upozoravale su na alarmantno stanje: podatak od 5154 više preminulih nego rođenih doista je zabrinjavajuć te iziskuje interdisciplinarni odgovor svih razina vlasti. Ipak je ohrabrujuće što je, primjerice, u sedam mjeseci prošle godine prirodni prirast u Federaciji BiH iznosio -3721, što je ipak osjetno više u odnosu na razdoblje siječanj – srpanj ove godine. Mrvicama se ne valja zadovoljiti, ali trendovi ipak pružaju dovoljno građe za donošenje određenih zaključaka, doduše još ne i dugoročnih, no svakako značajnih u daljnjem istraživanju socioloških obilježja bosanskohercegovačkog društva i obitelji.
A pitanje daljnjeg jačanja demografske slike nije povezano samo s onim neposrednim demografskim mjerama poput dječjeg doplatka. Te mjere jesu koristan instrument u smislu poticanja rađanja, ali za potpuno zaustavljanje negativnih trendova nužno je njihovo usklađivanje s drugim područjima društvenog života, osobito onima izravno povezanima sa životnim standardom i pravnom sigurnošću. Oni i dalje zauzimaju europsko dno, a upravo su korupcija i nepotizam, nedostatak izgleda za održiv život te niska primanja, uz to neusklađena s rastom životnih troškova, glavni uzroci zbog kojih se stanovništvo Bosne i Hercegovine i dalje u znatnom broju iseljava. Dakako, rješavanje svih tih pitanja usko je povezano s političkom situacijom i voljom čelnika da se ozbiljno pozabave obvezama na europskom putu, uključujući i jačanje pripravnosti bh. gospodarstva za sudjelovanje u jedinstvenom ekonomskom prostoru Europske unije.
Nažalost, kao što je znano, reforme su trenutačno zaustavljene, sredstva iz Plana rasta također, dok su energija i pozornost političkih stranaka uglavnom okrenuti postizanju što povoljnijih rezultata na nadolazećim listopadskim izborima. U međuvremenu se gospodarska slika i životni standard Bosne i Hercegovine dodatno urušavaju.
