Važno mi je da ovo ne ostane samo hrvatska pobjeda, nego da, budući da smo ovaj put eliminirali taj glavni izvor nestabilnosti i nepovjerenja oko preglasavanja, pokažemo kako ovim načinom dobiva i Bosna i Hercegovina”,
Tek izabrana hrvatska članica Predsjedništva BiH Darijana Filipović bila je gost Dnevnika PLUS RTV Herceg-Bosne, emisije koju uređuje i vodi Tihomir Šutalo. Kako piše Večernji list, njezina pobjeda nosi posebnu političku težinu jer su Hrvati u Bosni i Hercegovini, nakon osam godina u kojima je ovu poziciju prisvajao dužnosnik izabran uglavnom bošnjačkim glasovima, ponovno dobili svoju legitimnu predstavnicu u tijelu koje čini kolektivnog poglavara države.
Komentirajući izborni rezultat i raspoloženje nakon pobjede, Filipović je istaknula kako ovaj uspjeh predstavlja najveće povjerenje koje je dosad stekla u političkom djelovanju, ali da uz sebe nosi i golemu odgovornost. Podsjetila je kako su u ovom izbornom ciklusu prvi put primijenjene nove izborne tehnologije te da su time uklonjene sve dvojbe o tome tko bi trebao zastupati hrvatski narod. Nadodala je kako ukidanje preglasavanja donosi stabilnost cijeloj Bosni i Hercegovini.
“Ono što je najvažnije je da hrvatski narod ovaj put ima mogućnost i priliku kazati koga želi kao predstavnika u Predsjedništvu Bosne i Hercegovine. Važno mi je da ovo ne ostane samo hrvatska pobjeda, nego da, budući da smo ovaj put eliminirali taj glavni izvor nestabilnosti i nepovjerenja oko preglasavanja, pokažemo kako ovim načinom dobiva i Bosna i Hercegovina “, kazala je Filipović.
Odnosi u Predsjedništvu i suradnja s Hrvatskom
Na pitanje o svojim prvim koracima na novoj funkciji, novoizabrana hrvatska članica Predsjedništva najavila je nadolazeći susret s kolegama Denisom Bećirovićem i Željkom Cvijanović, kako bi dogovorili zajednički minimum za rad, prvenstveno u vezi s europskim putem i stabilnošću institucija. Rekla je i da će odgovor na pitanje koju će državu prvu posjetiti pri stupanju na dužnost ostaviti za samo otvaranje mandata, no da bi voljela da ta zemlja bude Hrvatska.
“Ono što mi sad prvo pada na pamet i što bih željela je da to bude Republika Hrvatska, jer prije svega želim mijenjati ne samo odnos, nego i sliku odnosa Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja često u jednom dijelu Bosne i Hercegovine još uvijek nije onakva kakva bi trebala biti”, istaknula je Filipović.
Govoreći o suradnji s novoizabranim kolegama u Predsjedništvu, objasnila je kako poštuje činjenicu da i oni posjeduju legitimitet za zastupanje svojih naroda. Premda ne vjeruje da će postojati suglasje oko svih tema zbog različitih političkih okruženja iz kojih potječu, nedvosmisleno je poručila da vrh države ne smije postati poligon za politička nadmudrivanja.
“Slušala sam i u ovoj kampanji i poslije kampanje te priče oko 2:1, 1:2 i tko će koga preglasavati . Predsjedništvo Bosne i Hercegovine postoji upravo da bismo mi radili posao u skladu sa svojim ovlastima u korist onih koji su nas birali, ali isto tako i u opću korist Bosne i Hercegovine. Želja mi je da naš mandat promijeni percepciju o Predsjedništvu od institucije koja je izvor sukoba i neslaganja u ogledan primjer kako Bosna i Hercegovina može funkcionirati”, dodala je Filipović.
Izmjene Izbornog zakona kao trajno rješenje
Kada je u pitanju ublažavanje odnosa između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, Filipović drži da se ukidanjem prakse da se hrvatski član Predsjedništva bira tuđim (bošnjačkim, op. a. RTV HB) glasovima dijelom uklonio osjećaj nepravde koji je godinama produbljivao podjele. Unatoč tome, upozorava kako politički predstavnici moraju odustati od uvjeravanja javnosti da je dobitak jednog naroda istodobno gubitak drugoga te da je upravo sada idealan trenutak za konačno i trajno uređenje pitanja Izbornog zakona.
“Demokratsko pravo jednog konstitutivnog naroda ne može ovisiti o izbornoj matematici ni o trenutačnim političkim odnosima u Bosni i Hercegovini ni o nečijoj dobroj volji. Zato je nužna izmjena Izbornog zakona. Uistinu nam treba jedno rješenje koje istodobno eliminira diskriminaciju svakog građanina, ali na isti način osigurava da jedan narod drugom nikad više ne bira političke predstavnike”, naglasila je Filipović.
Osvrćući se na svoje prijašnje najave o smjenjivanju veleposlanika, potvrdila je kako i dalje stoji iza tog stajališta, uz napomenu da pritom nije riječ o političkoj osveti, nego o potrebi vrednovanja rezultata i djelotvornosti bosanskohercegovačke diplomatsko-konzularne mreže.
” Želim napraviti jedan ozbiljan profesionalni pregled diplomatsko-konzularne mreže jer mi moramo znati tko nas predstavlja, gdje smo predstavljeni i kakvi su to rezultati. Po meni, diplomacija ne može postojati sama radi sebe i gdje god to ne funkcionira, treba se mijenjati”, jasna je bila Filipović.
Nadovezujući se na pitanje organizacije svoga budućeg rada, potvrdila je i namjeru otvaranja ureda u Mostaru. Pojasnila je kako time ne nastaju paralelne institucije, već se otvara prostor prema biračima koji su joj iskazali najveće povjerenje.
“Sjedište Predsjedništva Bosne i Hercegovine jest u Sarajevu, ali hrvatska članica Predsjedništva može imati svoj ured u Mostaru i to nisu paralelne institucije kako se pokušalo meni imputirati. To bi trebao biti prostor gdje hrvatska članica Predsjedništva može raditi i primati ljude, tako da sjedište je u Sarajevu, a Mostar će dobiti Ured hrvatskog člana Predsjedništva”, podsjetila je.
Europski put i formiranje Vijeća ministara
Na upit o imenovanju novog predsjedatelja i novog sastava Vijeća ministara BiH, Filipović je naglasila kako Predsjedništvo nosi konkretnu odgovornost, no da proces u velikoj mjeri ovisi o dogovoru parlamentarnih većina. Od nove izvršne vlasti očekuje jasan program, kvalitetniju međuinstitucionalnu komunikaciju i snažan naglasak na ključne infrastrukturne i energetske projekte.
“Vijeće ministara kao izvršna vlast treba imati jasan program, ali prije svega treba imati demokratski kapacitet da donosi odluke. Ono što je moje očekivanje, osim programa koji treba biti utemeljen prije svega na europskom putu Bosne i Hercegovine, jest i rad na energetskoj stabilnosti, infrastrukturnim projektima, gospodarstvu i investicijama”, istaknula je Filipović.
Privodeći razgovor o prioritetima za predstojeće razdoblje kraju, poručila je kako proces europskih integracija ne smije ostati tek prazna vanjskopolitička fraza, nego stvarni proces unutarnjih reformi. Te promjene, prema njezinim riječima, moraju donijeti sigurnije ceste, funkcionalne institucije i sveukupno podizanje životnog standarda, pri čemu susjedna Hrvatska ostaje ključni saveznik.
“Europski put treba biti naš prioritet ne kao vanjskopolitički slogan, nego kao proces promjene Bosne i Hercegovine iznutra koji može imati vrlo konkretan odjek u svakodnevnim životima ljudi. Mislim da trebamo započeti pregovarački proces vrlo konkretno i da nam u tome najveći partner i zagovornik treba biti Republika Hrvatska”, zaključila je Filipović.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
