Depresija i anksioznost su stvarnosti suvremenog društva koje još uvijek muče mitovi i stigmatizacija

U prepunoj kinodvorani u Posušju, u četvrtak, 24. studenog, na temu depresije i anksioznosti govorili su prof. dr. Miro Klarić, predstojnik Klinike za psihijatriju SKB Mostar, prof. Jozo Kolobarić i organizatorica predavanja magistra kineziologije Ana Marija Penava.

Da je depresija i anksioznost problem suvremenog društva, osim interesa javnosti u Posušju pokazuju i egzaktni podaci znanosti. Tako je prof. dr. Miro Klarić na predavanju iznio podatke da se učestalost depresije zadnjih desetljeća stalno povećava, te da je već danas nakon bolesti krvožilog sustava, depresija vodeće oboljenje u svijetu, kod žena čak i na prvom mjestu. „Ako ima i jedna bolest u medicini koja zahvaća cijelog čovjeka, i tjelesno i psihički, onda je to depresija. Simptomi su poslagani na način – koliko ljudi toliko i vrsta depresije. Osnovni poremećaj u depresiji je raspoloženje. A raspoloženje utječe na sve naše psihičke funkcije, na naše mišljenje, na našu volju, na naše nagone, na našu percepciju, odnosno kako doživljavamo svijet oko sebe. Sve je to popraćeno i našom psihomotorikom. Anksioznost je poremećen cijeli autonomni sustav, pa onda imamo povišen tlak, narušen imunitet…Kako ćemo je pak prepoznat? Imamo tužan izgled. Promijenimo se, nije nam do ničega bezvoljnost, usporenost, preosjetljivi, plačljivi… Sve su to simptomi. Kad pak tražiti pomoć? Što prije to bolje. Najveći problem je što ljudi pate i boje se potražiti pomoć, boje se stigmatizacije: ako tražim pomoć onda sam slab. No, bez pomoći ruši se kvaliteta života oboljelog, ali i svih ljudi koji su oko njih“, kazao je prof. dr. Klarić. Istaknuo je da ima nade, te  da depresija nije nešto što se ne može pobijediti. „Ima načina. Korištenje psihofarmatike za depresiju, jer izbor zadnjih trideset godina u lijekovima je jako velik. Paralelno i korištenje psihoterapije.  No, ono gdje možemo najviše napraviti je u preventivnim mjerama. Izbjeći užurbanost naših života, od ishrane, umor, uvesti tjelovježbu, raditi na socijalnim kontaktima, prijateljstvima… Sve su to preventivne stvari kojima možemo izbjeći dolazak do depresije“, istaknuo je dr. Klarić.

Magistra kineziologije Ana Marija Penava koja je organizirala ovo predavanje je upravo kroz dugogodišnji rad s ljudima primjetila porast depresije i anksioznosti, pa ju je upravo to zapažanje natjeralo da organizira ovako predavanje. „Sigurno je da su depresija, anksioznost i mentalna oboljenja u porastu. Ja sam kao kineziolog, koji nema direktne veze s ovim poremećajima, primjetila da je to sve veći problem. Pogotovo nakon pandemije korona virusa. Pandemija koronavirusa je uvelike utjecala na mentalno stanje ljudi, jer u čovjeka je utkana ta socijalna potreba za druženjem, to je dio ljudske prirode. I kada to oduzmemo čovjeku, čovjek sigurno postaje loše raspoložen i depresivniji. Mi imamo urođenu potrebu i za kretanjem i za druženjem, ali je suvremeni čovjek zbog razno raznih nesretnih okolnosti to zaboravio“, kazala je za naš radio Ana Marija Penava. Ona se u svom predavanju osvrnula na važnost očuvanja mentalnog i fizičkog zdravlja s naglaskom na mentalno zdravlje. „ I znanost je dokazala da je fizička aktivnost jako važan ključić očuvanja mentalnog i fizičkog zdravlja i jako dobar mehanizam u borbi protiv depresije, anksioznosti, mentalnih i fizičkih oboljenja“, kazala je Ana Marija u izjavi za medije.

O svom desetogodišnjem iskustvu s depresijom, ali i stigmom koja muči ovo oboljenje govorio je prof. Jozo Kolobarić. „Depresija je još uvijek tabu tema. Suvremeni čovjek još uvijek ima jednu veliku zabludu, a to je da se njemu ili nekome njegovom bližnjem nešto ne može dogoditi. Svi smo mi od krvi, mesa i duha, i naravno da nas pogađa i u krv, i u meso i u duh. Ako je suditi po podacima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2017. godine, depresija je nešto što nosi najveću smrtnost jer mi živimo u svijetu koji ima nikad manju smrtnost, a opet nikad dosadniji život. Depresija ima okidač kroz različite načine, kroz financije, kroz ljubav, kroz brak,… Svi imamo nekih problema, jer ne postoji nešto što je savršeno. Da je sve savršeno bio bi bog ili zvijer. Bog sigurno nisi, a zvijer vrlo lako možemo bit. Znanstvenici su sve odavno rekli, a ovo večeras je repeticija sadržaja. Mi smo došli u plejadu izazova koje će trebati rješavati na globalnoj razini, ali ne zamarujući pri tom mikrolokalitete“, kazao je prof. Jozo Kolobarić. U svom izlaganju je istaknuo da od depresije i ove teme i problematike ne treba praviti religiju, nego se jednostavno uhvatiti rješavanja problema.

Prije svega – srušiti mitove i stigme

Mitove o depresiji koje moramo srušiti su: da je depresija samo ekstreman oblik tuge, da depresija nije ništa drugo nego „padanje u bed“ i da je to normalan dio života, da depresiju možete otjerati snagom volje, a ako ne uspijete na taj način da ste slabić, da ako bolujemo od depresije da ćemo do kraja života biti na lijekovima, da su svi simptomi depresije samo u našoj glavi, da ako netko boluje u obitelji od depresije, da ću oboljeti i ja, da depresija nikada ne napada djecu i tinejdžere te je ona dio bolnog odrastanja, te da depresija napada samo žene, starce i neuspješne ljude. Sve su to mitovi i stigme koje nisu istinite i njihovo rušenje je prvi korak u rješavanju problema.

Simptomi depresije

Osim tuge, neraspoloženja, usporenosti, plačljivosti,osjetljivosti, depresija se itekako može odraziti i tjelesno. U tom smislu prof. dr. Klarić navodi da su simptomi depresije i bolovi, disestenzije (pritisak, probadanje, pečenje), glavobolja, suhoća usta, opstipacija, rjeđe proljevi, seksualne disfunkcije, lupanje srca, tahipnea, porast krvnog tlaka, hiperglikemija… Ljudi često zbog ovih simptoma odlaze liječnicima, a oni često se koncentriraju na liječenje ovih simptoma ne prepoznajući da bi uzrok mogla biti depresija, jer prirodno je da ih zapravo konkretne tjelesne smetnje koncentriraju upravo na te probleme i odvlače pozornost u pogrešnom smjeru, objašnjava prof. dr. Klarić.

Što možemo učiniti u borbi protiv depresije?

Svi smo svjesni da se suvremeni čovjek odmaknuo od onoga što mu je prirodno. Upravo ovakva predavanja mogu nam pomoći. Upoznavanje problema dok on i ne postoji je kvalitetan način i put za uopće izbjeći depresiju. Tako prof. dr. Klarić savjetuje da radimo na usvajanju zdravih stilova života, uvođenju odgovarajuće prehrane, smanjenje kofeina, nikotina i šećera, tjelovježba, redovit raspored odmora i dovoljno vremena za spavanje, mijenjanje rasporeda obaveza na poslu i u obitelji, prekidanje s aktivnostima koje nisu nužne, a koje su postale opterećenje, mijenjanje stresnih situacija, ili barem pogleda na njih, zadržavanje osjećaja za humor u stresnim situacijama, održavanje ravnoteže između rada i zabave, pronalazak vremena za opuštanje, podijeliti problem s obitelji i prijateljima, dobro upoznati sebe i svoje granice tolerancije na stres, potražiti pomoć i savjet stručne osobe…

2 komentara

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.