Dodjela Nobelovih nagrada u sjeni svjetskih događanja: Hoće li se uopće dodijeliti?

Idući tjedan bit će proglašeni dobitnici Nobelovih nagrada za ovu godinu pa će svijet slaviti promicatelje mira i dobročinitelje čovječanstva dok u Ukrajini bjesni rat.

Nikada nakon Drugog svjetskog nije bilo rata između dvije zemlje tako blizu Stockholma i Osla, gdje se dodjeljuju prestižne nagrade za medicinu, fiziku, kemiju, književnost i mir od 1901. te za ekonomiju od 1969. godine.

Vrhunac će biti dodjela Nobelove nagrade za mir 7. listopada u Oslu što će ove godine imati posebno značenje, rekli su stručnjaci.

Najvjerojatnije će nagrada biti dodijeljena nekoj od institucija koje prikupljaju informacije o ratnim zločinima, rekao je švedski profesor Peter Wallensteen, stručnjak za međunarodne odnose.

To bi mogao biti dobar znak za Međunarodni kazneni sud u Den Haagu ili za istražitelje Bellingcata, skupine istraživačkih novinara sa sjedištem u Nizozemskoj.

Rok za nominacije za Nobelovu nagradu za mir bio je 31. siječnja, prije ruske invazije na Ukrajinu, ali peteročlani Nobelov odbor može predložiti vlastite kandidate na prvom sastanku u godini, koji je održan krajem veljače, nekoliko dana nakon početka invazije.

Popis nominiranih je tajan, ali zna se da su ove godine predložene 343 osobe i organizacije.

Neki misle da bi najjača poruka o stanju globalnih odnosa bila da se nagradu uopće ne dodijeli, rekao je Wallensteen.

Norveški Nobelov odbor mogao bi uskratiti Nobelovu nagradu za mir ako ocijeni da ne postoji kandidat koji je zaslužuje. Zadnji put to se dogodilo prije 50 godina.

Putinov kritičar Aleksej Navaljni koji se nalazi u zatvoru bio bi također protukremaljski izbor, kao i čelnica bjeloruske oporbe Svetlana Tihanovska.

Prošle godine, jedan drugi trn u Putinovu oku, novinar Dmitrij Muratov, dobio je tu nagradu zajedno s filipinskom kolegicom Mariom Ressom u ime slobode informiranja.

Favoriti ove godine su i Transparency International, švedska klimatska aktivistkinja Greta Thunberg i drugi ekološki aktivisti kao što su Nisreen Elsaim iz Sudana, Chibeze Ezekiel iz Gane te neumorni britanski prirodoslovac David Attenborough.

Dok je svijet u ovome trenutku suočen sa “sigurnosnom krizom” u Ukrajini i na Tajvanu, moglo bi ipak “biti vrijeme da se odbor okrene ekološkoj krizi”, rekao je Dan Smith, direktor Stockholmskog međunarodnog instituta za istraživanja mira.

Hoće li i književnost protiv Putina?

Obično manje politički obojena je Nobelova nagrada za književnost, ali bi li ovogodišnji laureat mogao isto tako nositi poruku protiv Kremlja?

Ruska spisateljica i otvorena Putinova kritičarka Ljudmila Ulicka spominjala se zadnjih godina kao potencijalna dobitnica i mogla bi ove godine dobiti “zeleno svjetlo” s obzirom na aktualni politički kontekst, rekli su književni kritičari s kojima je AFP razgovarao.

Američka spisateljica Joan Didion, britanska spisateljica Hilary Mantel i španjolski pisac Javier Marias spominjali su se kao mogući pobjednici, ali svi su u proteklih godinu dana umrli, pa prema tome ne mogu naslijediti prošlogodišnjeg dobitnika Abdulrazaka Gurnaha iz Tanzanije.

Švedska akademija, koja bira laureata za književnost, često je znala odati priznanje slabo poznatim piscima.

Nakon dva takva izbora zaredom – 2020. nagradu je dobila američka pjesnikinja Louise Glueck – ostaje vidjeti hoće li ove godine izabrati “mainstream” pisca.

Američka spisateljica Joyce Carol Oates, japanski pisac Haruki Murakami, kao i Francuzi Michel Houellebecq i Annie Ernaux popularni su pisci koji se često spominju kao mogući dobitnici nagrade.

Nagađati je teže nego ikad imajući u vidu prošlogodišnjeg laureata Abdulrazaka Gurnaha… Nitko u svijetu osim članova Akademije nije na njega ni pomislio, rekao je Jonas Thente, književni kritičar švedskog lista Dagens Nyheter za AFP.

On i drugi rekli su da bi mogući dobitnici mogli biti Mađar Laszlo Krasznahorkai, američki pisci Thomas Pynchon i Don DeLillo i norveški dramski pisac Jon Fosse, prenosi Hina.

mRNK cjepiva

Sezona dodjele Nobelovih nagrada otvara se u ponedjeljak objavom dobitnika nagrade za medicinu, a slijede fizika u utorak i kemija u srijedu.

Književnost je na redu u četvrtak, a mir u petak, dok će nagrada za ekonomiju, jedina koja nije uspostavljena po želji švedskog izumitelja Alfreda Nobela, zaključiti sezonu 10. listopada.

Lijekovi za rak dojke, napredak u prenatalnoj biopsiji i mRNK cjepiva neka su područja koja su u užem izboru za nagradu za medicinu.

Revolucionarno korištenje svjetla na području fizike i pioniri biortogonalne kemije smatraju se mogućim dobitnicima nagrade u tim disciplinama.

Svaku nagradu prati ček od 10 milijuna švedskih kruna (878.000 američkih dolara). Ako je dobitnika neke nagrade više, oni dijele taj iznos među sobom.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.