“Naša Domovina puna križeva,
kamene ploče isprane suzama,
brezine krošnje šušte tugama,
u zraku gorki jecaj i jauk.”
…
Stihovi su to koje potpisuje Dubravka Vukoja, novinarka HRT-a,
braniteljica i ratna izvjestiteljica, autorica zbirke domoljubne poezije
pod nazivom “Domoljubni zapisi iz braniteljskog pera” i predsjednica
udruge “Žene u Domovinskom ratu” Bjelovarsko-bilogorske županije, u
čijoj nakladi je krajem 2019. izašla knjiga. Riječ je o zbirci koja
sadrži stotinu pjesama i 31 autora, uglavnom žena, uz nekolicinu muških
autora.
Gospođa Vukoja je posuška nevjesta, čiji je suprug Željko podrijetlom iz Rakitna. On joj je pomogao kao urednik knjige uz glavnog i odgovornog urednika, književnika Josipa Petrlića Pjera. Inicijatorica je književnoga skupa koji se pod istoimenim nazivom kao i knjiga održava u Bjelovaru u povodu Dana grada i Dana bjelovarskih branitelja. Stihovi utkani u knjigu donose domoljubne zapise uglavnom žena braniteljica, ali ne isključivo. Na skupu u Bjelovaru sudjelovala je 2016. i posuška književnica Miljenka Koštro, te su tako i njezine pjesme, njih šest, uvrštene u zbirku. Pored autora iz Hrvatske, gospođa Koštro i Anita Martinac, književnica i sudionica Domovinskog rata, jedine su dvije autorice iz BiH čije se pjesme nalaze u spomenutoj zbirci.
Gospođa Vukoja kaže kako se svakodnevno kroz novinarske zadaće susreće s prijateljima, braniteljicama i braniteljima koji su osjetili potrebu proživljeno staviti na papir. Kada je odlučila izdati knjigu nije mogla, pored autorica ne uvrstiti i muške kolege. Od pristiglih pjesma objavljena je tek jedna trećina, njih stotinu, a za sam izbor zaslužan je urednik Petrlić. Gospođa Vukoja skreće pozornost na porazne činjenice o broju branitelja koji su nakon rata počinili suicid, njih gotovo tri tisuće, te da je prosjek životnog vijeka branitelja samo 50 godina. “Svakim danom nas je sve manje, umiru i majke poginulih branitelja zbog tuge, malignih bolesti, PTSP-a koji se je transgeneracijski prenio i na naše obitelji.“
Knjiga „Domovinski zapisi iz braniteljskog pera“ bit će predstavljena u Bjelovaru 24. siječnja, a gospođa Vukoja je izrazila želju da predstavi knjigu i u Hercegovini.
Iz predgovora
Predgovor za knjigu napisali su ministar hrvatskih
branitelja Tomo Medved, bjelovarsko-bilogorske župan Damir Bajs,
gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak i književnik Josip Petrlić Pjer.
„Naziv ove zbirke” Domoljubni zapisi iz braniteljskom pera” dovoljno
govori sam za sebe, no kada znamo da se iza toga kriju hrvatske
braniteljice, majke, supruge, onda vjerujemo kako se u tim zapisima
krije mnogo više od samih pjesama“, kazao je ministar Medved.
Dubravka Vukoja je kao ratna izvjestiteljica sudjelovala u osnivanju prvog ratnog radija, u Grubišnom Polju. Damir Bajs, bjelovarsko-bilogorski župan u svom je predgovoru istaknuo zasluge gospođe Vukoja u Domovinskom ratu za što je dobila brojna priznanja. „Odlikovana je Odlukom prvog predsjednika dr. Franje Tuđmana Redom Hrvatskog Trolista. Ono što posebno treba istaknuti je i činjenica kako je autorica na temelju Odluke Vlade RH i Ministarstva obrane zbog potreba HRT-a sudjelovala u osnivanju prvog ratnog radija u Hrvatskoj, na kilometar od neprijateljskog uporišta i zamišljene granice Velike Srbije Karlobag-Karlovac-Virovitica početkom rujna 1991.
Gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak smatra kako će ova knjiga obići svijet. „Nadam se da će pjesme naših braniteljica iz Hrvatske i dijaspore obići ne samo cijelu Lijepu našu, već i čitav svijet kako bi pokazale jačinu i ljubav prema domovini.“
Glavni urednik knjige, književnik Josip Petrlić Pjer svoju je zadaću urednika opisao kako je uređujući knjigu uređivao duboko proživljene emocije i patnju, pri tom misleći na branitelje, majke, očeve… „Uređivati ovu knjigu, za mene je značilo uređivati nečije emocije, nečija stradanja, nečiju patnju, nečiju bol, nečije strahove, nemoći, nečiju nesigurnost, razočaranost, nečija očekivanja i želju da im se doživljenom da minimum ljudskog dostojanstva.“
Da braniteljima danas nije niti malo lako potvrđuje autorica, koja kaže kako imamo svoju Domovinu, ali živimo s trajnim ratnim ranama koje ne zarastaju. „Bole nas nepravde, izdaje, razočaranja i neljudski odnos prema našoj braniteljskoj populaciji i prema našoj domovini od strane onih koji su bili blisko povezani s agresorom i opet nam žele na našoj grudi određivati životna pravila, zakone i budućnost.“
radioposusje.ba
