Nakon izbijanja sukoba na Bliskom istoku gorivo na crpkama znatno je poskupjelo, čime su se dodatno zaoštrili inflatorni pritisci. Iz Europske središnje banke javljaju da je energetska inflacija u eurozoni tijekom kolovoza narasla na 14,3 posto, dok je u srpnju iznosila 10,3 posto.
Cijene benzina i dizela na području Europske unije ovoga su tjedna dostigle najvišu razinu otkako se vode statistike, odnosno u razdoblju duljem od dvadeset godina.
Podaci Europske komisije pokazuju da napuniti spremnik od 50 litara benzinom danas košta oko 103 eura, a dizelom 108 eura. Znatan udio u poskupljenju imaju visoke rafinerijske marže, pri čemu analitičari Europske središnje banke predviđaju da će marže za dizel svoj vrhunac doseći tek u listopadu, što nagovještava da bi cijene mogle ostati na visokoj razini, kako piše Večernji.ba.
Gorivo na benzinskim postajama snažno je poskupjelo otkako je počeo sukob na Bliskom istoku, čime su se pojačali inflatorni pritisci. Iz Europske središnje banke izvijestili su kako je energetska inflacija u eurozoni u kolovozu porasla na 14,3 posto, u odnosu na 10,3 posto zabilježenih u srpnju.
Prosječna litra benzina u Uniji 14. rujna koštala je 2,063 eura, a dizela 2,159 eura. Radi se o najvišim cijenama otkako Komisija od 2005. godine prati te podatke. Ranije je rekordna cijena benzina bila zabilježena 2022. godine, dok se dizel ovoj razini posljednji put približio u travnju ove godine.
Među zemljama članicama razlike u cijenama su izražene. Najniža cijena benzina bila je na Malti, gdje je litra stajala 1,34 eura, a najviša u Danskoj, s 2,56 eura. I dizel je bio najjeftiniji na Malti, po 1,21 euro za litru, dok je najskuplji bio u Finskoj, gdje je litra dosegnula 2,51 euro.
Ti podaci dolaze iz tjednog naftnog biltena Europske komisije objavljenog 17. rujna, a odnose se na cijene zabilježene 14. rujna, u koje su uračunani porezi i trošarine.
Poskupljenje traje već mjesecima, otkako je krajem veljače izbio rat s Iranom koji je narušio protok energenata kroz Hormuški tjesnac. Referentna sirova nafta Brent na vrhuncu sukoba popela se iznad 126 dolara za barel, a u petak se barelom za isporuku sljedećeg mjeseca trgovalo po više od 104 dolara. Prije početka rata cijena je iznosila oko 72 dolara.
Situaciju s opskrbom Europe dodatno je zakomplicirala odluka Saudi Aramca, koji je obavijestio barem dvije europske rafinerije da im u listopadu neće isporučiti ugovorene količine nafte. Prema navodima Bloomberga, koji se poziva na upućene izvore, odluka obuhvaća sve europske kupce te je donesena nakon napada na važan saudijski naftovod usmjeren prema Crvenom moru.
Ipak, cijena sirove nafte na globalnim tržištima nije jedini razlog rasta. Bitno je poskupjela i sama prerada nafte, a povećale su se i rafinerijske marže, što dodatno diže cijene na crpkama.
Pod rafinerijskom maržom podrazumijeva se razlika između cijene sirove nafte i cijene derivata koji se iz nje dobivaju, kao što su benzin i dizel.
Kod benzina se čini da su marže već dostigle vrhunac, dok stručnjaci ESB-a za Euronews Business predviđaju da će marže za dizel vrhunac dostići tek tijekom listopada.
“Prema cijenama terminskih ugovora za dizel zabilježenima 16. rujna, očekuje se da će marža za dizel dosegnuti vrhunac u listopadu. Podaci za benzin od istog datuma pokazuju da su njegove marže vrhunac dosegnule u kolovozu”, rekli su.
Od početka 2026. godine prosječna cijena benzina u Uniji porasla je za otprilike 29 posto, a dizela za gotovo 40 posto.
Analiza ESB-a iz srpnja pokazuje da se promjene cijene sirove nafte redovito u potpunosti odraze na cijene goriva prije oporezivanja unutar jednog do dva mjeseca.
Tijekom srpnja sirova nafta činila je manje od jedne četvrtine cijene goriva u eurozoni. Ostatak su predstavljali troškovi prerade i distribucije, marže te porezi, čime se objašnjavaju velike cjenovne razlike među državama. Trošarine i PDV tada su iznosili približno 44 posto cijene dizela i 52 posto cijene benzina.
Iz ESB-a napominju da rafinerijske marže trenutačno predstavljaju znatan udio u cijeni dizela.
“Procjenjujemo da su u trećem tjednu rujna rafinerijske marže činile 0,41 euro po litri dizela, odnosno 19 posto maloprodajne cijene, a kod benzina 0,17 eura po litri, odnosno 8 posto”, navode.
U izvješću o monetarnoj politici od 10. rujna ESB je upozorio na dodatne rizike.
“Novi poremećaji u opskrbi energijom mogli bi izazvati daljnji i dugotrajniji rast cijena od trenutačno predviđenog”, stoji u izvješću.
Prema riječima stručnjaka ESB-a, za smanjenje cijena presudni bi bili prestanak sukoba na Bliskom istoku te normalizacija opskrbe energentima i rada rafinerija.
“Da bi cijene benzina i dizela pale, ključni bi bili završetak rata na Bliskom istoku, normalizacija prometa kroz Hormuški tjesnac i oporavak rada rafinerija u svijetu kako bi se ponovno povećale zalihe nafte”, pojasnili su.
Ovakav bi razvoj situacije mogao ubrzano oboriti cijene sirove nafte i maloprodajne cijene goriva. Ipak, upozorava se kako bi poteškoće i zastoji u radu ruskih rafinerija mogli održati marže na visokim razinama i u slučaju da se sukob na Bliskom istoku okonča.
