Godišnja stopa inflacije u europodručju nastavila je padati te je u siječnju skliznula na 1,7 posto, s prosinačkih dva posto. Riječ je o najnižoj razini u posljednjih 16 mjeseci, a podatak je u skladu s preliminarnom procjenom, objavio je Eurostat.
Pad inflacije dolazi u razdoblju snažnog jačanja eura, koji je krajem mjeseca premašio razinu od 1,2 američka dolara, što je njegova najviša vrijednost u više od četiri godine, prenose Nezavisne.
Što je najviše utjecalo na pad?
Prema podacima Eurostata, rast cijena usluga usporio je s 3,4 posto u prosincu na 3,2 posto u siječnju na godišnjoj razini. Cijene prerađene hrane, alkohola i duhana također su blago usporile – s 2,1 posto na dva posto.
Istodobno su cijene energije dodatno pale, i to za četiri posto međugodišnje, što je osjetno brži pad u odnosu na 1,9 posto iz prosinca. S druge strane, zabilježen je rast cijena neprerađene hrane, koje su porasle 4,2 posto, dok je inflacija industrijskih proizvoda bez energije iznosila 0,4 posto.
Godišnja stopa temeljne inflacije u europodručju pala je na 2,2 posto, što je najniža razina od listopada 2021. godine.
Kretanje inflacije u najvećim gospodarstvima
Među najvećim gospodarstvima europodručja zabilježena su različita kretanja. Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP) u Francuskoj je usporila s 0,7 na 0,4 posto, u Španjolskoj s tri na 2,4 posto, a u Italiji s 1,2 na jedan posto. U Njemačkoj je, pak, zabilježen blagi rast – s dva na 2,1 posto.
Najvišu godišnju inflaciju imala je Rumunjska (8,5 posto), zatim Slovačka (4,3 posto) i Estonija (3,8 posto). Najniže stope zabilježene su u Francuskoj (0,4 posto), Danskoj (0,6 posto) te Finskoj i Italiji (po jedan posto), ističe se u podacima.
U BiH inflacija 4,1 posto
Za razliku od europodručja, inflacija u Bosni i Hercegovini ostaje znatno viša. Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, godišnja inflacija u prosincu prošle godine iznosila je 4,1 posto.
S obzirom na snažnu gospodarsku povezanost s Europskom unijom, nameće se pitanje zašto je inflacija u BiH trenutačno osjetno iznad razine europodručja.
Odgovor, tvrdi Marko Đogo, profesor na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu, prilično je jasan.
„Taj odgovor je da BiH posljednjih nekoliko godina provodi svojevrsnu reformu tržišta rada kroz snažno povećanje minimalnih plaća. Prvo je to učinila Republika Srpska, a potom i Federacija BiH. Prije tri godine minimalna plaća u Republici Srpskoj iznosila je 540 KM, a sada je viša od 1.000 KM, uz uvođenje platnih razreda. Federacija BiH je to učinila još radikalnije, jer je imala nižu minimalnu plaću pa je odlučila znatno povećati njezin iznos. To je izvršilo pritisak na poslodavce da povećaju cijene robe i usluga. To je trenutačno jedina vidljiva razlika između Bosne i Hercegovine i Europske unije. Inače uglavnom uvozimo njihovu inflaciju, a sada već nekoliko godina imamo i vlastitu inflaciju. Izravna posljedica veće inflacije jest povećanje minimalnih plaća, posebno u Federaciji BiH“, naglasio je Đogo.
Prema njegovim riječima, dok europodručje bilježi smirivanje cjenovnih pritisaka, BiH se, osim s vanjskim utjecajima, suočava i s domaćim faktorima koji održavaju inflaciju na višoj razini.
Posušje.info
