Francuska i Velika Britanija razmatraju mogućnost zabrane korištenja društvenih mreža djeci i tinejdžerima, po uzoru na Australiju. Iako takav potez dobiva sve veću političku podršku, stručna i znanstvena zajednica i dalje je podijeljena oko njegove stvarne učinkovitosti.
Australija je prošlog mjeseca postala prva država koja je zakonom zabranila osobama mlađim od 16 godina korištenje iznimno popularnih platformi poput Instagrama, Facebooka, TikToka i YouTubea, piše AFP. Odluka je izazvala snažne reakcije širom svijeta i potaknula rasprave u europskim zemljama.
Francuska i Velika Britanija prate razvoj događaja
U Francuskoj se trenutačno raspravlja o više prijedloga zakona koji bi ograničili pristup društvenim mrežama mlađima od 15 godina, uključujući i inicijativu koju podržava predsjednik Emmanuel Macron.
U Velikoj Britaniji je, prema pisanju The Guardiana, američki psiholog Jonathan Haidt – jedan od najglasnijih zagovornika australske zabrane – pozvan da iznese svoje stavove pred britanskim vladinim dužnosnicima.
Haidt u svojoj bestseler knjizi iz 2024. godine “Anksiozna generacija” tvrdi da prekomjerno vrijeme provedeno pred ekranima, posebno na društvenim mrežama, negativno utječe na razvoj dječjeg mozga. Knjiga je stekla velik politički utjecaj, ali je istovremeno izazvala žestoke rasprave u akademskim krugovima.
Kanadska psihologinja Candice Odgers u recenziji je napisala da zastrašujući scenariji koje Haidt opisuje nisu u dovoljnoj mjeri potkrijepljeni znanstvenim dokazima.
Znanstvenici se ne slažu oko učinaka
Jedno od ključnih spornih pitanja ostaje koliki je stvarni utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje mladih.
Michael Noetel, istraživač s Univerziteta Queensland u Australiji, rekao je za AFP da se mali negativni učinci, kada se primijene na milijarde korisnika, mogu značajno zbrojiti.
Dodao je da postoji “dosta dokaza” da društvene mreže mogu štetiti tinejdžerima te upozorio da dio kritičara traži nerealno visok prag dokaza.
“Moj zaključak je da je Haidt više u pravu nego što mu najžešći kritičari priznaju, a manje u pravu nego što njegova knjiga implicira”, rekao je Noetel.
Sličan zaključak prošlog je tjedna iznijela i francuska javna zdravstvena agencija ANSES, koja je navela da društvene mreže imaju niz štetnih učinaka na adolescente, osobito djevojke, iako nisu jedini uzrok pogoršanja mentalnog zdravlja.
Umjerenost kao mogući odgovor
Noetel je bio i voditelj velikog istraživanja objavljenog prošle godine u časopisu Psychological Bulletin, koje je analiziralo više od 100 studija iz cijelog svijeta o povezanosti vremena provedenog pred ekranima s emocionalnim i psihološkim problemima djece i adolescenata. Rezultati su ukazali na začarani krug u kojem su pretjerano korištenje društvenih mreža i videoigara povezani s problemima mentalnog zdravlja.
Ipak, dio znanstvenika upozorava da potpuna zabrana možda nije najbolje rješenje.
Ben Singh s Univerziteta u Adelaideu pratio je više od 100.000 mladih Australaca tijekom tri godine u studiji objavljenoj u JAMA Pediatrics. Istraživanje je pokazalo da su najlošije mentalno stanje imali tinejdžeri koji su društvene mreže koristili pretjerano – više od dva sata dnevno – ali i oni koji ih uopće nisu koristili.
Najbolje su, prema njegovim nalazima, prošli mladi koji su društvene mreže koristili umjereno.
“Nalazi sugeriraju da i pretjerano ograničavanje i pretjerano korištenje mogu biti problematični”, rekao je Singh za AFP.
Posušje.info
