Gotovo da nema dana bez vijesti o pucnjavi ili incidentu s oružjem u Bosni i Hercegovini, a nerijetko takvi događaji završavaju i tragično. Najnoviji podaci potvrđuju kako je riječ o ozbiljnom sigurnosnom problemu.
Prema informacijama Platforme za praćenje oružanog nasilja (AVMP) u Jugoistočnoj Europi, tijekom prošle godine u BiH je zabilježeno 478 incidenata povezanih s vatrenim oružjem. U taj broj uključena su i 194 slučaja zapljene oružja.
Crna statistika
Posljedice su zabrinjavajuće. U incidentima s vatrenim oružjem život je izgubilo 15 osoba, dok su 52 osobe zadobile ozljede. Zabilježeno je i pet samoubojstava počinjenih vatrenim oružjem.
Uz to, u 69 slučajeva evidentirane su prijetnje uporabom vatrenog oružja, što dodatno svjedoči o raširenosti i dostupnosti naoružanja.
Prema službenim podacima, u Bosni i Hercegovini registrirana su 372.143 komada oružja. Iako nadležne institucije kontinuirano provode akcije pronalaska, oduzimanja i uništavanja ilegalnog naoružanja, problem i dalje ostaje prisutan, piše Detektor.
Legalno i ilegalno oružje
Iz dostupnih informacija o pojedinim kaznenim djelima vidljivo je kako se u incidentima koristi i legalno i ilegalno oružje. To pokazuje da izazov ne leži samo u broju komada oružja u opticaju, nego i u njegovoj zlouporabi.
Dodatnu složenost predstavlja zakonodavni okvir. Na razini države i entiteta trenutačno je na snazi čak 12 različitih zakona koji reguliraju ovu oblast. Takva rascjepkanost otežava učinkovit nadzor, razmjenu podataka i jedinstvenu primjenu propisa.
Pred Bosnom i Hercegovinom stoji i obveza usklađivanja zakonske regulative o oružju sa standardima Europske unije, što će zahtijevati dodatne reforme i politički konsenzus. Dok se to ne dogodi, statistika oružanog nasilja ostaje ozbiljno upozorenje.
Posušje.info
