Dok se brojne općine u Federaciji BiH suočavaju s padom broja stanovnika, pojedine sredine ipak bilježe pozitivan prirodni priraštaj i veći udio mlađeg stanovništva. Podaci Federalnog zavoda za statistiku za 2025. godinu pokazuju velike razlike u demografskim kretanjima među gradovima i općinama diljem Bosne i Hercegovine, pri čemu se hercegovački gradovi ističu povoljnijom slikom.
Prema dostupnim podacima, u sedam općina i gradova tijekom 2025. godine nije zabilježen nijedan razvod braka. Riječ je o Neumu, Bosanskom Grahovu, Bosanskom Petrovcu, Drvaru, Kupresu, Ravnom i Dobretićima. Iako se radi o manjim zajednicama, podaci ukazuju na specifičnosti njihovih demografskih kretanja u odnosu na veće sredine.
Najveći broj razvoda zabilježen je, prema posljednjem zajedničkom prebivalištu supružnika, u Banjoj Luci (213), a slijede Bijeljina (96), Prijedor (78), Zvornik (37) i Teslić (34). Prema podacima Eurostata, stopa razvoda u zemljama EU-27 za 2024. godinu iznosila je 1,6 razvoda na 1.000 stanovnika, dok je u Republici Srpskoj u 2025. godini iznosila 0,8. Podaci pokazuju i da je na svakih 1.000 sklopljenih brakova prošle godine razvedeno približno 174 braka, odnosno ukupno 856 brakova.
Kada je riječ o prirodnom priraštaju, odnosno odnosu broja rođenih i umrlih, pozitivne rezultate u 2025. godini ostvarilo je 11 gradova i općina u Federaciji BiH. Najveći pozitivan priraštaj zabilježen je na području Ilidže, gdje je broj rođenih bio veći od broja umrlih za 151 stanovnika. Slijede Grad Široki Brijeg s pozitivnim priraštajem od 110, Ilijaš s 82, Posušje sa 54 te Tešanj s 48. Pozitivan priraštaj imali su i Bužim (42), Vogošća (36), Hadžići (24), Grude (13), Doboj-Jug (11) i Kakanj (6).
Posebno su zanimljivi podaci o udjelu djece i mladih. Ako se promatra udio stanovništva do 18 godina, najmlađa populacija u BiH nalazi se u općini Doboj-Jug, gdje djeca i mladi čine 21,6 posto ukupnog stanovništva. Slijede Tešanj sa 21,4 posto te Vogošća i Ilijaš sa po 21,3 posto. Veći udio djece i mladih imaju i Kakanj, Grad Široki Brijeg, Velika Kladuša i Bužim, dok je prosječan udio mladih do 18 godina u Federaciji BiH u 2025. godini iznosio 17,3 posto. Podaci potvrđuju da, unatoč općem trendu starenja i smanjenja broja stanovnika, postoje lokalne zajednice s povoljnijim demografskim kretanjima, među kojima se izdvajaju upravo hercegovački gradovi.
