Najveća škola u Bosni i Hercegovini pa čak i u Hrvatskoj, Osnovna škola Ivana Mažuranića u Posušju, na čelu ima mladog ravnatelja Zvonimira Širića. Profesor povijesti i zemljopisa je kroz četiri godine školi dao jedan novi pečat te se svakodnevno mogu vidjeti brojni projekti koji ovu školu odijevaju u novo ruho. Tim povodom razgovarali smo s ravnateljem i dotakli se aktualnih tema. Intervju donosimo u nastavku.
- Puno smo puta kroz medije čuli da je Osnovna škola Ivana Mažuranića u Posušju najveća u Bosni i Hercegovini. Možete li nam potvrditi navedenu tvrdnju konkretnim podacima?
Tako je. 1400 učenika. Najbrojniji smo. Čak ne samo u BiH nego ni u RH nijedna institucija kao takva nema veći broj učenika. Većinom škole imaju 700 – 800 učenika. Bez obzira na negativan trend, kod nas je uvijek broj tu negdje. Nema opadanja broja učenika. Treći razred osnovne škole ima 7 odjela. U zadnjih 15 godina nije bilo takvog razreda.
- Kako je biti na čelu jednog takvog sustava? Što je najteže?
Kao prvo – izazov je. Meni to predstavlja i zadovoljstvo uz sve obaveze koje imam u svakodnevnom životu. Uvijek je lijepo surađivati sa djelatnicima, sa djecom, a na kraju krajeva i s roditeljima s kojima također imamo odličnu suradnju. Problem na ovakvim pozicijama je nedostatak slobodnog vremena, ali meni je čast i zadovoljstvo što sam tu i ovdje ću biti dok god budem išao naprijed i dok god budem imao određenu viziju za ovo mjesto.
- Svake godine se aktualizira pitanje početka rada nove škole. Možemo li o toj temi govoriti sa točnim podacima ili se još službeno ništa ne zna?
Službeno nemamo nikakvu informaciju. Međutim, ono što znam je da se svakodnevno izvode radovi i da općina Posušje ulaže maksimalne napore kako bi se što više toga odradilo. Imali smo dosta projekata koji su financirani iz Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske gdje smo dobili određena sredstva. Međutim, nedovoljno da se ona potpuno završi. Već sada je dosta toga napravljeno: vodovodne cijevi, struja, otvori, fasada, grijanje je u tijeku.. Naš je plan, evo to mogu i prvi put javno reći, da od 2020. godine omogućimo nastavu u novoj školi, bar za djecu od 1. do 5. razreda.
Inače, nova škola je zamišljena kao odvojena institucija ali zbog velikih ulaganja potrebnih za potpuni završetak škole, prvotni je plan odvojiti niže razrede kako bi se nastava mogla odvijati u prvoj smjeni što bi omogućilo kvalitetniji rad i djelatnicima i djeci.
- Već ste napravili brojne projekte kojima ste uspjeli podići kvalitetu nastave. Koje od njih biste izdvojili?
U ove 4 godine dosta toga se napravilo u našoj osnovnoj školi. To nas sve skupa čini ponosnima. U samom početku imali smo dosta problema sa uništavanjem školske imovine pa smo uveli video nadzor. Od tada su se mnoge stvari promijenile. Druga stvar je malonogometni turnir od kojeg se sav prihod ulaže u školu. Kroz tri godine negdje oko 55 000 KM uložilo se samo u infrastrukturu. Asfaltiranje igrališta te zaštita od sunca, koja se provela u svim školama naše Općine, financirana je upravo od turnira.
Kroz taj projekt napravili smo i rekonstrukciju kompletnog parkinga naše škole. Ne mogu isključiti gospodarstvo koje je pomoglo obnoviti 5 sanitarnih čvorova koji su bili u iznimno lošem stanju.
Moram kazati da je suradnja sa načelnikom Bagom iznimno uspješna. Načelnik prepoznaje važnost školstva i daje podršku svim projektima.
Ove godine obnovljeni su kabineti biologije i informatike. Dogodine je u planu kabinet kemije. U informatički kabinet uspješno smo ugradili 27 računala, stoga naši učenici bez ikakvih problema mogu raditi u području robotike gdje imamo dosta uspjeha.
Nijedan uspjeh ne može doći bez učionica i kvalitetne opreme.
Projekt energetske učinkovitosti je bio prekretnica u školi. Kompletno smo promijenili otvore i stavili fasade. Projekt koji je vrijedio stotine tisuća maraka.
Mogu se tu još izdvojiti određene stvari od opremanja drugih učionica, školske knjižnice, postavljanja flastera po prilaznim putevima.
Jedan od projekata koji kreću u rujnu je i interaktivna pametna ploča. Tu će učenici moći kroz 3D projekcije gledati sve što se u udžbenicima nalazi. Nastavnici će proći određene edukacije za taj dio nastave. Uvijek ima onih koji će to rado prihvatiti. To će uvesti revoluciju u nastavu.
Vrlo važno je napomenuti da od sljedeće školske godine uvodimo i kabinetsku nastavu što će sigurno podignuti nastavni proces na jednu višu razinu.
- Koje je Vaše mišljenje o novonastalom zavodu? Je li ispunio svoju svrhu?
Teško je reći je li ispunio svoju svrhu, ali ja uvijek kažem da je svaki početak težak. To je za školstvo neophodno. Treba kontrolirati i ravnatelje i profesore. Zavod je tu da nas korigira ako se neke naše vizije ne podudaraju s onima koje su ispravne. Zavod treba biti tu kao savjet za sve uposlene, da organizira određene edukacije koje će nam pokazati određeni put i mogućnost napretka.
- Društvo se sve više modernizira, nastava informatike ostaje na istom fondu sati. Može li škola učiniti nešto po tom pitanju ili je to pitanje za više razine vlasti?
Nažalost pitanje za više razine vlasti. Nastavni plan i program je izgrađen prije nekih 11 godina. Treba ga mijenjati, a pogotovo sate informatike jer je ona danas u osnovnoj školi izborni predmet. Po mom mišljenju treba je uvesti od razredne nastave. U svakom slučaju potrebna je hitna promjena plana i programa jer mi ne možemo zakonski na to utjecati. Mi ćemo pokušati uz dozvolu ministarstva uvesti informatiku u 8. i 9. razredu već sljedeće godine.
- Samo u filmovima možemo vidjeti da djeca jedu u kantinama zdravu i kuhanu hranu. Možemo li takvo što očekivati u Posušju?
Jedna stvar koja bi trebala biti prioritet je zdravlje naše djece. Nažalost, ono što se nudi u blizini škole nije zdravo. To je sve brza hrana koju 90 % naše djece konzumira.
Kantina je nešto što bi u budućnosti trebalo napraviti u svim školskim institucijama.
U novoj školi fra Petra Bakule predviđena je kantina nakon što se škola završi onako kako je zamišljena.
Kantina je projekt koji će doprinijeti i sigurnosti naše djece jer se u tom slučaju ne moramo brinuti hoće li djeca izaći na cestu i hoće li se dogoditi neka nesreća, ne daj Bože. Trenutno u našoj školi nemamo prostora za realizaciju kantine, ali u budućnosti svakako treba razmišljati o tome.
- Kroz nekoliko godina uspješno je implementiran devetogodišnji sustav u obrazovanje? Što je bilo najteže pri prijelazu jednog sustava u drugi?
Nisam siguran da je devetogodišnji sustav ispunio svoju svrhu. Ovdje moram zbilja reći da su učenici koji su bili u osmogodišnjem sustavu bili zreliji.
Sama činjenica da imamo opisne ocjene u prvom i drugom polugodištu prvog razreda pomalo relativizira odnos djeteta prema nastavi. Nisam siguran da je devetogodišnje obrazovanje uvelo revoluciju u školstvo.
Imamo tu dosta problema po pitanju funkcioniranja učenika. U toj dobi puno znači pola godine za funkcioniranje učenika. Učenici nisu spremno dočekali polazak u školu. Moramo naći neki način da se učenici lakše prilagode polasku u školu. Evo i ovdje apel roditeljima da prate zakonske okvire, da ne ostavljaju djecu ako im zakon nalaže da idu školu jer se prave ogromne razlike među djecom. Devetogodišnje obrazovanje je zamišljeno dobro, međutim mislim da je malo ipak trebalo pričekati s tim.
- Neke škole u regiji uvele su školske uniforme (odore). Ima li mogućnosti za takvo što kod nas?
Prije 2 godine sam razgovarao po tom pitanju s gospodarstvenicima koji rade takve odore i prikupljao sam ponude.
U uniformama bi bili svi isti, a to je u osnovi i cilj u obrazovanju. Svi učenici u razredu moraju biti isti i imati istu mogućnost za napredak.
To je odlična stvar, sigurno ćemo ići u tom smjeru. Za početak je potrebno otvoriti jednu širu raspravu na učiteljskom vijeću, roditeljskom vijeću da se na posljetku donese konačna odluka.
- Epidemija ospica je prisutna u regiji. Traži li osnovna škola iskaznicu cijepljenja? Može li dijete ići u školu bez cijepljenja?
Mislim da bi to pitanje trebalo maksimalno uozbiljiti. Mnogi ljudi donose krivu odluku za djecu jer čitaju neprovjerene informacije. Prave informacije se traže kod stručnih osoba.
Mislim da bi trebalo zakonski regulirati cijepljenje i uvjetovati upis u školu iskaznicom cijepljenja. Moramo svi biti odgovorni po tom pitanju. Ne smijemo svojim krivim razmišljanjem ugrožavati djecu.
Da se razumijemo, to još uvijek nije regulirano. Dijete se može upisati u prvi razred osnovne škole iako nije cijepljeno. Sadašnja praksa je da djeca idu na pregled u Dom zdravlja pa u školu na testiranje i upišu se bez ikakvih problema.
Definitivno mislim da trebamo maksimalno uozbiljiti situaciju i slušati struku po tom pitanju.
posuski.info/jb
