Bosna i Hercegovina europski je rekorder po broju kladionica, a nedavne izmjene Zakona o PDV-u, kojima se igre na sreću uvode u sustav oporezivanja, ponovno su otvorile pitanje ozbiljnih društvenih problema. Na svakom uglu otvaraju se nova uplatna mjesta, a u kladionicama sjede maloljetnici, umirovljenici i sve veći broj patoloških kockara.
Ravnateljica Zavoda i voditelj kluba o ovisnosti
Ravnateljica Zavoda za bolesti ovisnosti Kantona Sarajevo, Rasema Okić, ističe da su igre na sreću izrazito zastupljene, posebno u sredinama s lošim socioekonomskim statusom. „Ljudi kockaju otkako postoji društvo. Ali to mora biti uređeno. U Federaciji BiH postoje dvije referentne ustanove koje se bave različitim oblicima ovisnosti“, naglašava Okić.
Marko Romić, voditelj Kluba liječenih ovisnika o kockanju iz Mostara, navodi da se posljednjih 15 godina susreće s osobama ovisnima o kockanju, uključujući maloljetnike i osobe srednje dobi. „Trenutno se u krugu liječenih ovisnika koje vodim liječi 90 patoloških kockara. Najmlađi ima 14 godina, četvero ih je maloljetno, a najstariji oko 70 godina“, kaže Romić za N1.
Agresivni marketing i društveni kontekst
Romić i Okić ističu da su kladionice svuda – na ulicama, mobitelima i društvenim mrežama – te da država često stvara uvjete u kojima ljudi lako upadaju u zamku kockanja. Patološki kockari često su narcističnih osobina i teško priznaju problem, dok obitelji nerijetko kasno reagiraju, gubeći godine u pokušajima da pronađu objašnjenje za nestanak novca.
Okić upozorava da agresivan marketing, nedostatak stabilnih radnih uvjeta i pristup alkoholu i cigaretama dodatno pogoršavaju problem. „Drama se događa u tišini. Kladionice ostvaruju najveću zaradu upravo na kroničnim ovisnicima o igrama na sreću“, zaključuje Okić.
Posušje.info
