Knezović: Otvorena pisma omiljena su Mesićeva forma za napade na prava Hrvata još od 1967.

Bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić uputio je izabranom američkom predsjedniku Joeu Bidenu pismo s prijedlogom kako BiH ustrojiti po građanskom, a ne nacionalnom principu.

Bosna i Hercegovina je sama po sebi komplicirana tema. O prijedlogu bivšeg hrvatskog predsjednika i njegovom načinu komunikacije za portal Direktno komentirao je Marjan Knezović, politički aktivist.

“Stjepan Mesić je očito dobro upoznat s onom kako je bolje da izumre selo nego običaji. Tako su otvorena pisma već više od 50 godina omiljena forma Stjepana Mesića za napade na izborena prava i interese Hrvata. Tako se još davne 1967. u otvorenom pismu objavljenom u Vjesniku obrušio i na potpisnike Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskoga književnog jezika koje je usporedio s teroristima i javno pozvao tužiteljstvo na pokretanje kaznenih postupaka protiv potpisnika. Sad svi naravno vide koliko je to bilo nisko, antidemokratski, anticivilizacijski i antiznanstveno. Tako će se uskoro gledati na ovakve i slične fakturirane škrabotine. Kad je uvidio da bi to moglo biti probitačno, Mesić se svojih stavova iz 1967. nonšalantno odrekao”, istaknuo je Knezović.

“Nije mu dugo trebalo pa je 1990. čak i ustaškim govorima i pjesmama na sebe skretao pozornost domaće, ali i svjetske javnosti. On je i tada nanio štetu hrvatskim interesima jer se svojim javnim nastupom spretno uskladio s organiziranim operacijama diskreditacije Hrvatske u svjetskoj javnosti. Sve je provedeno u organizaciji njegovih dotadašnjih partijskih kolega u operacijama Labrador i Opera. Bili su usklađeni kao bečka filharmonija, no Bogu i braniteljima hvala, ‘džaba su svirali'”, rekao je Knezović.

‘Mesićev prijedlog je dijametralna suprotnost Daytonskom sporazumu’

“Mesićev antihrvatski (a i antisrpski) prijedlog o uređivanju BiH kao građanske države je u savršenom skladu s islamističkom idejom Alije Izetbegovića koju je prezentirao u ‘Islamskoj deklaraciji’ te je dijametralna suprotnost Daytonskom sporazumu koji je osigurao mir. Nekima do mira očito nije stalo pa ga pokušavaju narušiti jer je dobro poznato kako u nemirnim vremenima s(p)retni dođu do australskih dolara. Takvi se ne gade ni na bosanskohercegovačke marke, a ni na turske lire. Ciljeve Mesićevog uzora, Izetbegovića, nakon strahovitog vojnog poraza tzv. Armije BiH danas pokušavaju ostvariti političkim metodama, širenjem propagande i dodvoravanjem po svijetu. Ruku na srce, sve je manje ljudi u Hrvatskoj i svijetu koji zagovaraju ‘građansku BiH'”, istaknuo je Knezović te dodao: “Na pamet mi pada tek nekoliko istomišljenika Stjepana Mesića kao što su Drago Pilsel, Zlatko Hasanbegović i slični agitatori velikobošnjačke politike. Kad čitam neka otvorena pisma, ne znam je li ih potpisao netko s ‘krajnje ljevice’ ili netko s ‘krajnje desnice'”.

Knezović smatra da ovo nije konačni stav o uređenju BiH.

“To je paradoks hrvatske političke zbilje koji se ipak polako topi. Ne bih rekao kako je ovo Mesićev posljednji stav o uređenju BiH. Kao i u slučaju iz 1967. godine, Mesić bi se ponovno mogao predomisliti ako procijeni da je to politički probitačno. Zato se ne bih iznenadio da pri proglašenju Republike Herceg-Bosne ponovno zapjeva, recimo gangu”, rekao je naš sugovornik i dodao: “Ne treba nam smetati što Mesić pjeva i piše pisma”.

“To su ljudska prava, a ako se Mesić trudi dokidati ih vlastitom narodu, taj narod se treba izdignuti iznad toga i boriti se da Stjepan može iznositi svoja stajališta. Svakom svojom izjavom Mesić hrani Hrvatsku lekcijama iz kojih su Hrvati već naučili kako takvog ne trebaju birati više nikada.

No s obzirom na to da imamo hrvatsku državu, ogroman je problem, a na žalost ne i presedan, da Stjepan ne pjeva, ne piše pisma i ne priča viceve u zatvorskim ćelijama. Tu u ozbiljnim državama završavaju profesionalni veleizdajnici i ratni profiteri”, zaključio je Knezović.

1 komentar

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.