Cijene pizza diljem Europe i dalje rastu – prosječna pizza poskupjela je gotovo 8 posto u godinu dana. Novi “pizza indeks” tvrtke Foodora pokazuje kako inflacija, plaće i najamnine oblikuju iznose koje potrošači plaćaju, ali i što zapravo biraju za svoj obrok.
Prema indeksu, medijalna cijena pizze porasla je s 11,10 eura u 2024. na 11,96 eura u 2025., što znači rast od 7,75 posto. Analiza obuhvaća šest europskih tržišta: Austriju, Češku, Finsku, Mađarsku, Norvešku i Švedsku, koristeći milijune narudžbi za izradu “pizza indeksa”.
Najjeftinije i najskuplje
Mađarska i dalje nudi najpristupačnije pizze – medijan u 2025. je 8,75 eura, dok je Češka blago skuplja s 9,47 eura. Norveška prednjači po skupim pizzama, s medijanom od 17,60 eura. Austrija se nalazi u sredini s 11,50 eura, Švedska s 10,94, a Finska s 13,50 eura.
Iako su neke zemlje zabilježile blagi pad cijena, poput Švedske i Finske, rast je najizraženiji u Mađarskoj, Češkoj, Austriji i Norveškoj. U gradskim centrima, primjerice, u Bergenu je cijena margherite pala 15,85 posto na 15,72 eura, a u Göteborgu 15,81 posto, na 11,93 eura. Beč i Graz također bilježe blagi pad, iako ukupni austrijski medijan raste.
U Mađarskoj, Budimpešta je pala za 5,44 posto, na 9,21 euro, dok je Szeged postao najjeftiniji grad u indeksu s 8,50 eura. S druge strane, norveški Lillestrøm skočio je na najskuplji grad s 19,12 eura, nakon što je prošle godine bio među jeftinijima.
Hrvatska među najskupljima
Prema podacima Eurostata, Hrvatska bilježi jedno od najvećih poskupljenja. Cijene pizza porasle su 7,2 posto u odnosu na 2024., dosegnuvši oko 10 eura. U vrijeme kune, cijene su bile gotovo dvostruko niže.
Što kupci biraju?
Foodora također bilježi promjene u narudžbama: klasične pizze sa sirom i šunkom ostaju najpopularnije, no treće mjesto preuzela je calzone pizza, popularna zbog obilnijeg nadjeva. Varijante poput capricciose i proteinski bogatih kebab pizza također bilježe rast.
“Potrošači sve više vrednuju sitost i količinu nadjeva u odnosu na potrošeni novac”, komentira Foodora, što je u skladu s obrascima iz prethodnih gospodarskih kriza.
Širi ekonomski kontekst
Inflacija cijena hrane u europodručju pala je s vrhunca od 15,5 posto u ožujku 2023. na oko 2,5 posto u prosincu 2025. No kumulativni rast cijena sastojaka – pšenice, rajčica, sira i mesa – i dalje drži jelovnike na visokim razinama.
Ekonomisti Europske središnje banke navode da potrošači sada plaćaju otprilike trećinu više nego prije pandemije, posebno za meso i mliječne proizvode, ključne za pizzu. U istočnoj i jugoistočnoj Europi, iako su nominalno jeftinije, obitelji troše više od 20 posto kućnog budžeta na hranu, što rast cijena posebno pogađa, piše Euronews.
Neki analitičari upozoravaju i na porast prodaje smrznute pizze, što može biti protuciklički pokazatelj slabijeg gospodarstva – potrošači u kriznim vremenima traže jeftinije, ali zasitne opcije kod kuće.
Posušje.info
