Budući da su HDZ BiH i SNSD jasno dali do znanja kako vlast trebaju činiti oni koji su pobijedili na izborima, teret odgovornosti sada je u cijelosti prebačen na političko Sarajevo. Prije svega na pobjednike izbora na bošnjačkoj strani.
Niz razgovora s mogućim koalicijskim partnerima započeo je predsjednik HDZ-a Bosne i Hercegovine Dragan Čović, preuzevši inicijativu u trenutku još uvijek dosta napete komunikacije pojedinih političkih “watchdogova” koji svoj neuspjeh, pa i poraz s posljednjih izbora, pokušavaju nadoknaditi postavljanjem granica “crvenih linija” preko kojih njihovi sunarodnjaci ne bi smjeli ići. Zapravo je riječ o nastojanju da se dodatno zakomplicira oblikovanje novih vlasti i podigne ljestvica kako bi oni sami što dulje ostali na vlasti i istodobno onemogućili da nedvojbeni pobjednici izbora dobiju ono što im pripada, piše Večernji list BiH.
Takva vrsta igre najjasnije se ocrtava na bošnjačkoj političkoj sceni, gdje su stranke Narod i pravda i Demokratska fronta, a dijelom i Stranka za BiH, nastavile s već poznatim optužbama o “izdaji nacionalnih interesa”, izdaji države, crvenim linijama… do kojih se smije ponešto “dati Čoviću i Dodiku”. Ipak, čelnici HDZ-a BiH i SNSD-a postavili su polazišne pozicije za pregovore o sudjelovanju u oblikovanju novih koalicija, u čijem stvaranju prvi put nakon 26 godina neće odlučujuću ulogu imati američko Veleposlanstvo, Ured visokog međunarodnog predstavnika, Izaslanstvo EU, njemačka ni administracija Ujedinjenog Kraljevstva. U biti, svi nabrojeni s dolaskom Trumpove administracije sa sjedištem u Sarajevu imaju znatno manju težinu za ishod uspostave nove vlasti. Štoviše. Opće je poznato da je bivši američki veleposlanik Michael Murphy izbacio SDA iz vlasti, da se potom obračunavao s čelnikom SNSD-a Miloradom Dodikom, organizirajući njegov kazneni progon, te je pred kraj mandata kroz projekt Južne plinske interkonekcije pokušao postaviti osnovu za sankcioniranje čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića.
Čitavo oblikovanje političke stvarnosti u Bosni i Hercegovini krenulo je još davne 1998. godine “demokratskim promjenama” u Republici Srpskoj, a potom se nastavilo “treniranjem demokracije” uz Barryjeve amandmane i uklanjanje legitimnih hrvatskih političkih predstavnika iz vlasti u doba Alijanse za promjene iz 2000., na čelu čega je bio veleposlanik Thomas Miller, dok se u javnosti s Hrvatima obračunavao Wolfgang Petritsch, te kroz kasnije projekte protuhrvatske Platforme 2010. uz ponovnu potporu američkog Veleposlanstva i krajnje nečasnu ulogu tadašnjeg visokog predstavnika Valentina Inzka. Sastavni dio tog procesa bilo je i nametanje lažnih političkih predstavnika Hrvatima, bilo preko Predsjedništva BiH bilo u domovima naroda.
Završetak ovoga procesa svojevrsnog eksperimenta izgradnje država nacija i intervencionizma na Balkanu (Kosova i BiH) najavio je još prošle godine zamjenik američkog državnog tajnika Christoph Landau i od tada je potpuno drukčiji pristup ove administracije prema BiH. U središtu njihova interesa gotovo su isključivo gospodarska pitanja. Uz, naravno, čuvanje poretka koji je uspostavljen Daytonskim mirovnim sporazumom. Jedino je sigurno da u Washingtonu ne bi blagonaklono gledali na, primjerice, uključivanje Stranke za BiH u vlast upravo zato što se ona protivi tome da američka tvrtka AAFS, bliska poslovnim ljudima iz Trumpova interesnog kruga, provede projekt Južne plinske interkonekcije.
Nakon što su HDZ BiH i SNSD zauzeli stav da vlast trebaju činiti izborni pobjednici, odgovornost je sada u cijelosti prebačena na političko Sarajevo. Prije svega na pobjednike izbora na bošnjačkoj strani. Ponajprije na Stranku demokratske akcije koja će imati većinu kako u zastupničkim domovima entiteta i države tako i posve pouzdano u bošnjačkim klubovima gornjeg federalnog i državnog Parlamenta. No pritom valja uzeti u obzir snagu SDP-a Bosne i Hercegovine i partnera koji su se pokazali najuspješnijima u postavljanju predstavnika Hrvata i Srba iz županija u kojima stranke tih dvaju naroda ne mogu izabrati svoje legitimne političke predstavnike.
Zbog toga je izvjesno kako bez SDP-a BiH i njegova utjecaja u srpskom i Klubu ostalih, ali i bošnjačkom članu Predsjedništva BiH, nije moguće zamisliti jednostavno sastavljanje vlasti. Osim ako se ne pojave zastupnici spremni prodati vlastiti politički dres i tako napraviti većinu na jednoj ili drugoj strani. Ovi izbori, a još više poslijeizborna križaljka, pokazat će zrelost političara iz triju naroda i odgovoriti na pitanje jesu li u stanju prevladati mentalitet ovisnosti o tutorstvu te samostalno donositi odluke, prvenstveno one bitne za građane i tri naroda. A zatim i za zapadnoeuropske integracije.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
