Zatvaranje Hormuškog tjesnaca uslijed sukoba između Sjedinjenih Američkih Država, Izraela i Irana prepolovilo je globalnu opskrbu naftom, a zrakoplovne kompanije suočavaju se s paradoksom koji bi mogao preoblikovati industriju – gorivo je izrazito skupo, dok povišene cijene karata istodobno guše potražnju koja bi ih trebala održati.
Cijena mlaznog goriva u veljači iznosila je oko 96 dolara po barelu, dok je do 20. ožujka porasla na 197 dolara, što je više nego dvostruko u samo mjesec dana. Takav rast nadmašuje čak i razdoblje početka rata u Ukrajini 2022. godine.
Taj skok izravno povećava operativne troškove. Punjenje zrakoplova Boeing 737-800, koje je krajem veljače stajalo oko 17.000 dolara, već tjedan dana kasnije koštalo je više od 27.000 dolara.
Prema pisanju Business Insider, dvadeset najvećih zrakoplovnih kompanija izgubilo je oko 53 milijarde dolara tržišne vrijednosti od početka sukoba. Prije toga industrija je očekivala rekordnu dobit od 41 milijarde dolara u 2026. godini.
Izvršni direktor United Airlines, Scott Kirby, najavio je smanjenje broja letova za oko pet posto u početnoj fazi. U poruci zaposlenicima naveo je kako su se cijene mlaznog goriva u posljednja tri tjedna više nego udvostručile te upozorio da bi, u slučaju dugotrajnog rasta, godišnji troškovi kompanije mogli porasti za milijarde dolara.
Predsjednik Airline Management Group, Rigas Doganis, upozorava kako se industrija nalazi pred ozbiljnim izazovom:
„Zrakoplovne kompanije suočavaju se s egzistencijalnim problemom. Morat će snižavati cijene kako bi potaknule potražnju, dok ih visoki troškovi goriva istodobno prisiljavaju na poskupljenja. Riječ je o svojevrsnoj savršenoj oluji.“
Analitičari Deutsche Bank upozoravaju da bi, bez brzog stabiliziranja tržišta, mnoge kompanije mogle biti prisiljene prizemljiti dio flote, dok bi financijski najslabiji prijevoznici mogli potpuno obustaviti poslovanje.
Problem nije samo u cijeni, već i u dostupnosti goriva. Izvršni direktor TotalEnergies, Patrick Pouyanné, upozorio je da se nestašice već šire iz Azije prema Europi te da bi posljedice mogle biti vrlo ozbiljne ako sukob potraje.
Za europske putnike koji planiraju ljetovanje, poruke su zabrinjavajuće. Kenton Jarvis, izvršni direktor EasyJeta, upozorio je: „Siguran sam da letimo još tjedan-dva. Vjerojatno i tri. Jesam li siguran i za četiri tjedna? Nitko mi ne može reći na što mogu računati, a ljeto je pred vratima.”
Analitička tvrtka OAG navodi da su globalne cijene aviokarata u prva dva mjeseca 2026. već porasle za 24 posto u odnosu na prethodne godine. Na popularnim turističkim rutama očekuje se dodatni rast od 10 do 20 posto, osobito za putnike koji karte kupuju neposredno prije putovanja.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je zemljama koje se ne žele pridružiti sukobu protiv Irana da bi mogle ostati bez opskrbe mlaznim gorivom zbog situacije u Hormuškom tjesnacu.
Europski odgovori zasad su neujednačeni. Pojedine države smanjuju porezna opterećenja na gorivo ili uvode mehanizme za stabilizaciju cijena, dok Europska komisija razmatra šire mjere za ublažavanje energetske krize, uključujući moguće ograničavanje cijena energije ili smanjenje poreza.
Europski povjerenik za energetiku Dan Jørgensen iznio je i prijedlog da se smanji broj putovanja i letova kako bi se ublažio pritisak na potrošnju goriva.
Zrakoplovna industrija preživjela je brojne krize – od naftnih šokova 1970-ih do pandemije 2020. godine – no aktualna situacija razlikuje se po razmjeru i složenosti. Poremećaji u opskrbi, visoke cijene i ograničene rute stvaraju pritisak kakav se rijetko bilježi.
Za putnike je zaključak jasan: karte će biti skuplje, letova manje, a neizvjesnost oko razvoja situacije i dalje ostaje velika.
Posusje.info
