Kad osjetimo zdravstveni problem, mnogi od nas prvo otvore internetsku tražilicu umjesto da nazovu liječnika. No jedna liječnica upozorava da takva praksa može izazvati više štete nego koristi.
Raj Arora, liječnica obiteljske medicine koja radi za NHS, ističe da internetska pretraga najčešće ne daje cjelovitu sliku zdravstvenog stanja.
Iako razumije potrebu ljudi da pokušaju bolje shvatiti svoje simptome, smatra da gotovo svi rade istu pogrešku.
„Svejedno ćete guglati – ali učinite to pametno“
U videu objavljenom na TikToku, dr. Arora otvoreno je poručila:
“Reći ću vam da ne guglate svoje simptome, ali budimo iskreni, svejedno ćete to učiniti. Zato razgovarajmo o tome kako to učiniti na siguran način.”
Objašnjava da Google generira sažetke na temelju umjetne inteligencije i podataka koje korisnik unese. No takav pregled ne uzima u obzir govor tijela, opće stanje, kontekst ni druge važne kliničke informacije.
“Na temelju toga mogu se pojaviti brojne različite dijagnoze, ponekad potpuno relevantne, a ponekad i potpuno netočne. Zapravo, u većini slučajeva, potpuno su netočne”, tvrdi liječnica.
Savjetuje da informacije pronađene na internetu možete spomenuti svom liječniku, ali da ih nikada ne biste smjeli smatrati pouzdanijima od stručne dijagnoze.
Odgođeno liječenje i nepotrebna anksioznost
Problem s internetskom samodijagnozom nije samo mogućnost pogreške. Ona može dovesti i do odgađanja pravog liječenja, ali i do ozbiljne tjeskobe.
Naime, algoritmi često nude širok raspon mogućih uzroka – uključujući i najgore scenarije. To može izazvati strah i stres zbog nečega što uopće nije povezano s vašim stvarnim stanjem.
Dr. Arora priznaje da ponekad može proći određeno vrijeme prije nego što dobijete termin kod liječnika. U tom razdoblju savjetuje vođenje dnevnika simptoma. Bilježenje trajanja, intenziteta i okolnosti pojave tegoba može pomoći liječniku da lakše postavi točnu dijagnozu.
Što kažu Google i zdravstveni sustavi
I sam Google naglašava da su rezultati pretrage simptoma namijenjeni isključivo informiranju te da se ne smiju koristiti za postavljanje dijagnoze ili određivanje terapije.
Glasnogovornik Googlea za Mirror izjavio je:
“Značajno ulažemo u kvalitetu sažetaka umjetne inteligencije, posebno za teme poput zdravlja, i velika većina njih pruža točne informacije.”
U praksi, ambulante opće medicine nude preglede kod različitih zdravstvenih stručnjaka – liječnika, medicinskih sestara, kliničkih farmaceuta ili fizioterapeuta – ovisno o prirodi problema. Pregledi se mogu obaviti osobno, telefonski ili online.
Ako smatrate da vam je potreban pregled, najbolje je kontaktirati svoju ambulantu. Prilikom naručivanja osoblje će vas pitati o simptomima kako bi procijenili hitnost i uputili vas najprikladnijem stručnjaku.
Internet je alat, ali nije dijagnoza
Internet može biti koristan izvor informacija, ali ne može zamijeniti stručno mišljenje i klinički pregled, piše Net.hr.
Umjesto da dopustite algoritmima da vas uplaše najgorim mogućim scenarijima, zabilježite simptome i potražite profesionalni savjet. U zdravlju – Google može pomoći informirati, ali liječnik postavlja dijagnozu.
Posušje.info
