Ljubo Grizelj uoči obljetnice HR HB: Ondje gdje je bila Herceg-Bosna, Hrvati su ostali

Program obilježavanja počinje u poslijepodnevnim satima komemoracijom na grobu prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne, magistra Mate Bobana u Gorici.

Dan grudskih branitelja i 33. obljetnica utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne obilježit će se u Grudama 28. kolovoza. Tim je povodom grudski načelnik Ljubo Grizelj gostovao na Radiju Herceg-Bosne, gdje je predstavio bogat program obilježavanja te progovorio o povijesnom značaju i naslijeđu Herceg-Bosne, kako piše Večernji.ba.

Prema najavi, program svečanosti otvara se u poslijepodnevnim satima komemoracijom kraj groba prvog predsjednika Hrvatske Republike Herceg-Bosne, magistra Mate Bobana, u Gorici. Potom će u grudskoj crkvi sv. Kate biti služena sveta misa zadušnica za sve poginule, nestale i preminule hrvatske branitelje.

Grizelj je naglasio da je na službenom popisu 37 grudskih branitelja koji su poginuli ili stradali na prvoj crti obrane. “Njih 20 su bili pripadnici Hrvatskog vijeća obrane, a 11 pripadnici Hrvatske vojske. Vrlo je važno napomenuti da se njih šest još uvijek vodi kao nestali, i zbog tih ljudi ćemo se pomoliti na svetoj misi,” naglasio je Grizelj.

Po završetku mise slijedit će svečani mimohod ratnih stjegova prema Parku hrvatskih velikana. Uz jednoobrazno odjevene branitelje, u mimohodu će nastupiti povijesna postrojba Andrijica Šimić, grudske mažoretkinje te srednjoškolci. Oko 18 sati pred spomenikom hrvatskim braniteljima predviđena je središnja komemoracija s polaganjem vijenaca, a potom slijede prigodni govori.

Osvrćući se na ratno razdoblje, Grizelj je istaknuo kako Grude i Herceg-Bosnu veže neraskidiva veza. Tada je općina Grude na raspolaganje ustupila sve svoje ljudske, infrastrukturne i zdravstvene resurse, među njima i ratnu bolnicu te vojno raspoloživo ljudstvo.

“Uspostava Hrvatske zajednice Herceg-Bosne dogodila se u vremenu kada u tadašnjoj bivšoj državi ništa nije funkcioniralo, u vrijeme raketiranja i prekinutih veza,” objasnio je načelnik, prisjetivši se napada na Kijevo i Ravno. Kazao je i kako su se Hrvati morali organizirati da bi svakodnevica funkcionirala te kako bi se pripremili za rat. Središtem su, prema njegovim navodima, izabrane Grude jer su bile etnički homogene, daleko od bojišnice i uz samu granicu s Republikom Hrvatskom.

Gledajući iz perspektive svoje financijske struke, Grizelj naglašava da je sustav usprkos ratu radio besprijekorno. Platni je promet bio izuzetno učinkovit i odvijao se u tri valute – hrvatskom dinaru, njemačkoj marki i američkom dolaru, dok su bankarski, trgovački i porezni sustavi bili u cijelosti uređeni.

Proglašenje Hrvatske Republike Herceg-Bosne 28. kolovoza 1993. godine načelnik promatra kao dio napora međunarodne zajednice da mirovnim sporazumima odredi budućnost decentralizirane Bosne i Hercegovine. To je naslijeđe, kaže, poslije ugrađeno u Washingtonski i Daytonski sporazum.

“Potvrda da je to bio ispravan put jest činjenica da su na prostoru gdje je bila uspostavljena Hrvatska Republika Herceg-Bosna Hrvati opstali,” istaknuo je Grizelj. Nadovezao se kako su to danas gospodarski najrazvijeniji dijelovi Bosne i Hercegovine s najvišom kvalitetom života, u kojima se nastava izvodi na hrvatskom jeziku.

Načelnik je zaključio da se domoljublje danas pokazuje na drugačiji način – jamčenjem vrhunskih uvjeta u vrtićima, školama, sveučilišnoj bolnici te razvojem gospodarstva. Upozorio je da će Hrvatima ubuduće nedostajati administrativni organizacijski okvir kakav je davala Hrvatska Republika Herceg-Bosna, istaknuvši da je decentralizirana država i danas najbolji model za zaštitu interesa hrvatskog naroda.