Na samom početku razgovora Makarević se dotaknuo prijedloga Elektroprivrede upućenih kompanijama za sljedeću godinu, koji donose poskupljenje električne energije od oko 29 posto. Naglasio je da će ovo poskupljenje od gotovo trećine utjecati na sve segmente, ali ne u jednakoj mjeri.
“Ako u svom poslu od svih troškova imate 10 posto energije, imat ćete nekih tri posto dodatnih rashoda na koje niste računali. To možete više-manje kompenzirati. Ali ako imate 30 posto u kalkulaciji rashoda na energiju, to vam je već 10 posto troškova na koje niste računali i to je onda problem. Onda se otpuštaju ljudi, štedi se na materijalu”, kazao je Makarević.
Kako piše Klix.ba, najosjetljivijima drži reinvesticije, jer se one, prema njegovim riječima, iznova preispituju i dijelom zaustavljaju.
“Ljudi vide kad se tvornica zatvori. Ali ne vide da je od pet pogona jedan stao ili da se još tri pogona koja su se trebala otvoriti neće otvoriti. To je jako opasno. A da ne govorim o imidžu za investicije koje su se tek trebale dogoditi, bilo iz europskih fondova, Svjetske banke, EBRD-a ili direktno strani kapital. One će malo pričekati”, istaknuo je.
Nadodao je kako poskupljenje nije iznenađenje, budući da su cijene energenata u Europi naglo porasle otkako je počeo rat u Ukrajini, no da će udar na industriju naposljetku neizravno osjetiti i građani.
Na pitanje je li BiH zakasnila s reformama u elektroenergetskom sektoru, Makarević je odgovorio da se krivnja ne može prebaciti samo na domaću politiku, podsjetivši na Blok 7 u Tuzli, ali da je problem nastao prije dvadeset godina s malim hidroelektranama.
“Ne možete imati bolju zelenu energiju od hidroenergije. Mi 75 posto hidropotencijala ni dan-danas nismo ukrotili. To je ludilo. Kad god dođe netko s idejom da se grade hidroelektrane, uvijek dođe netko sa 150 prijedloga da ne valja, a novac nam doslovno ide niz Drinu”, kazao je.
Priznao je kako je bilo projekata s upitnim dozvolama, no drži da rješenje leži u regulaciji, a ne u obustavljanju. Prelazak s ugljena, tvrdi, morao se odvijati postupno, jer je riječ o državi koja je na ugljen navikla više od stoljeća.
Kao inženjer, upozorio je i na granice solarne energije.
“Ne postoji veliki kolektor, odnosno baterija koja skuplja energiju s panela, čuva je i postupno pušta na mrežu. Što je s energijom kad padne mrak, kad je oblačno, kad grad uništi panele? Solarna energija može biti samo dodatak uz konvencionalnu ako želimo trošiti kao dosad. Postoji i opcija B: učimo se manje trošiti i oblačimo džempere kod kuće”, rekao je.
Rude kao parametar ekonomskog uspjeha
Makarević smatra kako su rude jedan od najznačajnijih čimbenika budućeg gospodarskog napretka BiH, o čemu se, prema njegovu mišljenju, premalo raspravlja.
“Hodamo po milijardama koje su ispod naših nogu. Vareš ima 89 raznih ruda, Srebrenica se ne zove uzalud Srebrenica. Zlato, srebro, litij, krom, bakar, nafta, nema čega nema”, kazao je.
Naglasio je kako eksploataciju treba kontrolirati zakonom i uz poštivanje ekoloških normi, ali da se ne smije zaustaviti. Spomenuo je ulaganje tvrtke Adriatic Metals u Varešu, za koje je rekao da vrijedi milijardu dolara, te da se sada ponovno preispituje zakon iz 2012. godine, što bi, prema njegovim riječima, moglo dovesti do odlaska najvećih investitora. Dodao je da su Adriatic Metals, Dundee i još četiri rudarske kompanije članice Vijeća stranih investitora.
Kao primjer je spomenuo Norvešku, koja je naftu eksploatirala putem koncesije s British Petroleumom, uz prijenos tehnologije, te danas raspolaže jednim od najvećih državnih fondova na svijetu.
Na upit je li Vijeće uključeno u pregovore s Elektroprivredom, Makarević je rekao kako vjeruje da će do poskupljenja doći i da ono teško može biti postupno. Komunikaciju s državnim tijelima ocijenio je dobrom, ali je napomenuo da bi trebala biti intenzivnija i konkretnija.
“Ovo je ista priča kao s minimalcem. Preko Nove godine dođe šok, ljudi prvo plivaju tri mjeseca, pa se bune, pa se pomire. Pomiri se onaj tko preživi, a onaj tko ne preživi bankrotira. Poslije rata u BiH uvijek se razgovaralo s dionicima i onda se pripremi. Lakše je stegnuti mišiće ako znate da ćete dobiti udarac u trbuh. Ove šok-terapije su nove, i to nije dobro, jer plaši strane investitore”, istaknuo je.
Kritika europske energetske politike
Osvrćući se na europski mehanizam CBAM, rekao je kako su Vijeće i gospodarstvenici u više navrata od Bruxellesa tražili olakšice i odgodu, jer se BiH ne može tretirati kao članica EU. Kao primjer je naveo Željezaru Zenica.
“Željezara je izvozila prema Srbiji, oni su stavili kvote. Izvozila je prema Europskoj uniji, tu je CBAM. A mi smo otvorili tržište za uvoz željeza iz Kine i Turske. I imamo ključ u bravu”, kazao je.
Kritizirao je i europsku energetsku politiku, navodeći kao primjer Njemačku koja je nakon Fukušime 2011. zatvorila nuklearne elektrane, a danas uvozi struju iz francuskih i finskih nuklearki, što je, prema njegovim riječima, rezultiralo deindustrijalizacijom.
Na pitanje koliko se kriza u njemačkoj industriji odražava na BiH, Makarević je odgovorio da je utjecaj velik te naveo primjer tvornice u Rajlovcu, gdje radnici, kako je rekao, zbog krize ne mogu doći na posao i dobivaju otkaze.
Ipak, kaže kako je utjecaj manji nego što je očekivao, a kao dobru vijest spomenuo je da je njemačko gospodarstvo u prethodnom kvartalu poraslo 0,7 posto. Zbog povijesne povezanosti BiH za njemačko govorno područje, jedna od misija Vijeća je, kako navodi, privlačenje investitora iz više država, pa među članicama imaju i kineske te jednu rusku tvrtku.
Govoreći o krizi na Bliskom istoku i Hormuškom tjesnacu, kazao je kako se svjetskim tržištima toliko manipulira da je teško predvidjeti posljedice. Kao primjer je naveo cijenu zlata, koja je, prema njegovim riječima, u siječnju iznosila 148.000 eura po kilogramu, a danas je oko 110.000 eura, iako je po svim pokazateljima trebala rasti.
“Za 20 godina nijedan strani investitor nije otišao iz BiH zbog bankrota. Ovo sad je prvi put da se događa. Velike adrese, prije svega financijski sektor, pa tvrtke u preradi metala i drugim granama industrije, prisutne su ovdje, zarađuju novac i nisu se povukle. Oni nas znaju i navikli su na naš puls”, istaknuo je.
Vijeće stranih investitora ove godine obilježava dva desetljeća djelovanja. Makarević je rekao kako trenutno broji 88 članica, uglavnom tvrtki s potpuno stranim kapitalom, koje u BiH zapošljavaju više od 20.000 ljudi te su dosad uložile oko 10 milijardi KM.
Vijeće objavljuje Bijelu knjigu, s prijedlozima zakona koje valja izmijeniti radi povoljnijih uvjeta za ulaganja, te Poslovni barometar, u kojem menadžeri ocjenjuju stanje u gospodarstvu.
“Nema bolje misije nego mladim ljudima osigurati da kažu: meni se ne isplati ići u Njemačku, ostat ću ovdje”, zaključio je Makarević.
Pridružite se WhatsApp kanalu Posušje.info i među prvima saznajte najvažnije vijesti iz Posušja, Hercegovine, BiH i svijeta. Kanal možete napustiti u svakom trenutku.
