Prema vremenskom vjerovanju, Mala Gospa služi kao svojevrsna oznaka i najava: ako toga dana vrijeme bude lijepo, takvo će ostati kroz cijeli mjesec, prenosi katedrala-mostar.info.
Blagdan Male Gospe obilježava se danas, 8. rujna. Taj spomendan podsjeća na rođenje Marije, majke Isusove, dok se sam nadnevak naslanja na predaju o njezinim roditeljima, svetoj Ani i svetom Joakimu. Uz Božić (25. prosinca) i rođenje svetog Ivana Krstitelja (24. lipnja), riječ je o blagdanu iz crkvenoga kalendara kojim se, umjesto smrti, obilježava zemaljski rođendan, to jest sam početak života. Diljem Bosne i Hercegovine Mala Gospa, odnosno Rođenje Blažene Djevice Marije, slavi se u mnogim katoličkim župama, svetištima i naseljima.
Gospino vrilo (Ovčarevo kraj Travnika): Nadaleko poznato srednjobosansko svetište u kojem se na sam blagdan i njegovu uočnicu okuplja više tisuća hodočasnika.
Rama-Šćit: Franjevačko svetište u Rami u kojem proslava privlači mnoštvo vjernika iz Ramskoga kraja i šire okolice.
Olovo: Drevno i proslavljeno marijansko svetište smješteno u Bosni Srebrenoj.
Međugorje: Diljem svijeta poznato molitveno središte u Hercegovini koje na ovaj blagdan dovodi velik broj hodočasnika.
Mostar (Vrelo Radobolje): Uobičajena svečana proslava i procesija u najstarijoj zavjetnoj crkvici posvećenoj Majci Božjoj.
Goranci kod Mostara (Trejina kosa): Svečano obilježavanje popraćeno pučkim i duhovnim okupljanjem u okolici Mostara.
Kulaši (pokraj Teslića): Ovdje se blagdan proslavlja osobito svečano jer je Mala Gospa nebeska zaštitnica tamošnje župe.
Sasina (Sanski Most): Uobičajeni crkveni god i okupljanje vjernika u toj povijesnoj sanskoj župi.
Stolac: Blagdan prati svečano obilježavanje uz trodnevnu pripravu jer Gospa ovdje ima ulogu supatrona župe.
Drinovci (Grude): I ovdje se blagdan slavi vrlo svečano, uz trodnevnicu, budući da je Mala Gospa nebeska zaštitnica te župe.
Ostale župe: Svečanost se održava i u župama kao što su Brestovsko, Ljubunčić, Ulice (Brčko), Kotor te u nekim dijelovima Posavine i Hercegovine (primjerice u pojedinim krajevima Trebinjske biskupije), gdje vjernici pohode mjesne crkve i kapelice posvećene ovom blagdanu.
Uz Bosnu i Hercegovinu, Mala Gospa je zaštitnica mnogobrojnih župa, crkava, kapela i naselja i u Hrvatskoj te Srbiji i Crnoj Gori: Zagreb-Granešina, Zagreb-Šanci-Savica, Sveta Marija pod Okićem kod Jastrebarskog, Višnjevac kod Osijeka, Torjanci kod Petlovca, Podravska Moslavina, Semeljci, Kruševica kod Slavonskog Šamca, Ruščica kod Klakara, Kaniža kod Bebrine, Kutjevo, Voćin, Drnje, Mala Subotica, Čakovec, Selnica, Svetice kod Ozlja, Bunić kod Udbine, Baderna kod Poreča, Rakalj kod Marčane, Labin Gornji, Zarečje kod Pazina, Završje kod Grožnjana, Njivice na Krku, Polje kod Dobrinja na Krku, Lopar na Rabu, Mali Lošinj, Seline kod Starigrada Paklenica, Novigrad Dalmatinski, Privlaka, Pašman, Silba, Zapuntel na Molatu, Zaton kod Nina, Benkovac, Skradin, Bitelić kod Hrvaca, Donji Muć, Grabovac kod Šestanovca, Tugare kod Omiša, Srinjine kod Splita, Solin, Selca na Hvaru, Podšpilje na Visu, Topolo u Dubrovačkom primorju (Hrvatska), Kotor Varoš, Kulaši kod Prnjavora, Brusnica kod Bosanskog Broda, Modriča, Sasina kod Sanskog Mosta, Bežlja kod Teslića, Ključ, Ulice kod Brčkog, Husino kod Tuzle, Brestovsko kod Fojnice, Ljubunčić kod Livna, Trebinje – katedrala, Ravno kod Trebinja, Vinica kod Tomislavgrada, Polog kod Mostara (BiH), Gornja Lastva kod Tivta, Prčanj kod Kotora, Sušanj kod Bara (Crna Gora), Novi Banovci kod Stare Pazove u Srijemu, Lemeš kod Sombora, Gunaroš kod Bačke Topole (Srbija), prenosi laudato.hr.
Korijeni blagdana Male Gospe nalaze se u Jeruzalemu, u 5. stoljeću. Tada je, naime, na mjestu gdje je prema predaji stajala kuća u kojoj se Marija rodila, izgrađena crkva u čast Marijinoj majci, svetoj Ani. Iz uspomene na tu posvetu izrastao je blagdan u čast Male Gospe: ponajprije na kršćanskom Istoku, da bi se od 7. stoljeća proširio i na Zapad. Karakteristika je crkvenoga kalendara da za kalendarske spomendane svetaca bira njihov “rođendan za nebo”, to jest dan njihove smrti. Nasuprot tome, u tri se slučaja kao blagdan slavi početak zemaljskoga života: Isusovo rođenje na Božić, rođenje Ivana Krstitelja 24. lipnja i Marijino rođenje – Mala Gospa 8. rujna. Zaseban blagdan obilježava i svršetak njihova zemaljskog života. Razlog tomu ponajviše leži u osobitoj ulozi koju su te tri osobe imale u Božjem djelu spasenja. Drevna latinska izreka to sažima ovako: “Joannes fuit lucifer, Marija aurora, Christi nativitas ortus solis. – Ivan je bio zvijezda, Marija jutarnja zora, Kristovo rođenje sunčev izlazak.” Toga dana mnogi polaze na hodočašće u marijanska svetišta ili barem na misu u obližnju crkvu. S Malom Gospom nastupa jesen pa u narodu vele “Gospa Mala – jesen prava!” Upravo se oko Male Gospe lastavice okupljaju pred odlazak. Narodno vjerovanje govori da ih Marija vodi u topline krajeve, jednako kao što ih dovodi natrag na proljetni marijanski blagdan Blagovijesti (25. ožujka). Do Male Gospe sijeno bi valjalo spremiti jer pravoga sunca više nema, zbog čega ga je teško osušiti. Pčelari kažu i da pčele med skupljaju do Male Gospe, nakon čega prestaju. Mala Gospa služi kao vremenska oznaka i najava: ako toga dana vrijeme bude lijepo, takvo će ostati kroz cijeli mjesec, piše katedrala-mostar.info.
Omiljeni niz marijanskih blagdana danas nadovezujemo Malom Gospom, spomendanom Rođenja Blažene Djevice Marije, koji Crkva obilježava barem od VI. stoljeća. Već je Stari zavjet navijestio Marijino Rođenje. Pošto su Adam i Eva sagriješili, Bog im se ukazuje, upućuje im prijekor i izgoni ih iz zemaljskog raja. Zmiji Bog govori: ‘Neprijateljstvo ja zamećem između tebe i žene, između roda tvojeg i roda njezina: on će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu’ (Post 3,15). Prema nauku Drugoga vatikanskog koncila, u tom je obećanju o pobjedi nad zmijom Marija proročki naznačena.
Marijin je rođendan ujedno rođendan veličanstvenog Božjeg hrama, Presvete Bogorodice i Bogomajke. Prorok Izaija navješćuje Mariju: ‘Evo, začet će djevica i roditi sina, i nadjenut će mu ime Emanuel!’ (7,14). Kad govori o nevolji i slavi doma Davidova, prorok Mihej napominje: ‘Zato će ih Jahve ostaviti, dok ne rodi ona koja ima roditi’ (5,2). Drugi vatikanski koncil poučava: ‘S Marijom, uzvišenom kćeri sionskom, poslije dugog čekanja obećanja, ispunjaju se vremena i ustanovljuje se nova Ekonomija, kad je Sin Božji od nje uzeo ljudsku narav, da otajstvima svoga tijela oslobodi čovjeka od grijeha.’ Marija je Božje remek-djelo, koje su unaprijed najavile brojne slike, simboli i poredbe. Svoje je bogoslužje toga dana Crkva ovako sažela u popričesnoj molitvi: ‘Klicala, Gospodine, tvoja Crkva, okrijepljena otajstvima i obradovana Rođenjem Blažene Marije Djevice, koja svemu svijetu bijaše nada i zora spasenja!’ – navodi laudato.hr.
