U povoljnijem položaju nije nitko – ni ja, ni moja obitelj, ni moji prijatelji, ali ni osoba koja živi 200 kilometara daleko od mene. Kada bujica pred sobom odnosi baš sve, nije joj bitno koje si nacionalnosti, koje si vjeroispovijesti niti koliki ugled uživaš.
Po završetku još jednoga naleta iznimnih ljetnih vrućina, cijenjeni bosanskohercegovački meteorolog Nedim Sladić javio se opsežnim tekstom u kojem upozorava na to kakve dugoročne posljedice klimatske nepogode i suša ostavljaju na gospodarstvo te na zdravlje stanovništva. Prema Sladićevim riječima, vremenske su pojave postale krajnje složene pa je prijeko potrebno meteorologiju spojiti sa zdravstvom, agronomijom i ekonomijom, uz napomenu da mu javno oglašavanje nikada ne služi širenju straha, već pravodobnoj pripremi i dobronamjernom savjetu.
“I moje kolege i ja trebamo razgovarati, educirati se, umrežavati s ljudima iz srodnih grana (ekonomija, zdravstvo, agronomija itd.), slušati njihove priče, povezivati ih i nastaviti to činiti bez ustručavanja, jer je to zadaća koja je sada važnija nego ikada. Vrijeme i klima kompleksni su pojmovi koji traže notorno teško razumijevanje procesa koji su zamršeni, nelinearni, višedimenzionalni, gdje i minimalna promjena može dovesti do neželjenog rezultata.
Za bosanskohercegovačko gospodarstvo i ekonomiju vremenske nepogode predstavljaju izravan trošak. Već je sada vrlo vjerojatno da će nam suša naplatiti visoku cijenu. Utješno je jedino to što veći izdatak za neke prehrambene proizvode neće pogoditi samo ljude u Bosni i Hercegovini, nego praktički čitav kontinent. Upravo nam zato trebaju ekonomisti i poljoprivrednici – da nam prenesu svoja iskustva i pozadinu problema te da eventualno zajedno nadopunimo pojedine praznine u shvaćanju cjelovite slike.
Ovoga su ljeta vrućine mnogima naštetile zdravlju, a diljem Europe nekima su, nažalost, odnijele i život. Baš su nam stoga dragocjeni zdravstveni radnici i njihovi savjeti, kao i povezivanje meteorologije s medicinom, ponajprije kroz oblikovanje rješenja koja štite ljudsko zdravlje od pogubnog djelovanja hladnoće, vrućine, onečišćenog zraka, virusa i slično.
Prvi korak u sprječavanju nepredviđenih okolnosti jest kontingencijsko planiranje. Naime, dogodi li se bilo koja vremenska nepogoda, razlike među ljudima su neznatne, neovisno o društvenom sloju. U takvim trenucima svi su na gubitku, a nitko na dobitku. U povoljnijem položaju nije nitko – ni ja, ni moja obitelj, ni prijatelji, ali ni osoba koja je 200 kilometara daleko od mene. Kada voda nosi sve pred sobom, ona ne pita ni koje si nacije, ni koje si vjere, niti kakav ti je položaj.”
Svjestan sam toga da ljudi naginju određenoj vrsti vremena ili nekom godišnjem dobu, no jedno je neupitno: danas se pretežiti dio stanovništva, i onaj mlađi i onaj stariji, nosio s krajnje zahtjevnim vremenskim uvjetima. Jednako kao i mnogi moji sugrađani, i ja sam sve to podnosio od polovice lipnja, kroz gotovo cijeli srpanj i tijekom prve polovice kolovoza, kada u stanu od vrućine doslovno nisam mogao izdržati. Znao sam s čime će se naši ljudi suočiti jer sam to već iskusio na vlastitoj koži, jer sam mogao usporediti ranije slične prilike, procijeniti ključne čimbenike i zaključiti da će osjećaj biti „kao da smo u pustinji”.
Namjera nikada neće biti nepotrebno plašenje ljudi, već dobronamjeran savjet. Dakako, svaki pojedinac sam odlučuje kako će postupiti onako kako u danome trenutku procijeni da treba”, napisao je Sladić.
