Iako većina ljudi glazbu doživljava kao izvor snažnih emocija i zadovoljstva, postoji mala skupina osoba koje na nju ne reagiraju na uobičajen način. Znanstvenici su prije desetak godina identificirali fenomen poznat kao specifična glazbena anhedonija – stanje u kojem ljudi ne osjećaju nikakvo uživanje dok slušaju glazbu, unatoč tome što im je sluh potpuno uredan i što zadovoljstvo normalno doživljavaju u drugim aspektima života, piše Science Daily.
Riječ je o rijetkom, ali intrigantnom neurološkom fenomenu koji je posljednjih godina sve više u fokusu znanstvenih istraživanja. Studija objavljena u časopisu Trends in Cognitive Sciences detaljno objašnjava kako ovo stanje funkcionira u mozgu te zašto bi njegovo proučavanje moglo pomoći u razumijevanju načina na koji ljudi doživljavaju zadovoljstvo, nagradu i sreću općenito.
Što se događa u mozgu?
Specifična glazbena anhedonija javlja se kada dijelovi mozga zaduženi za obradu zvuka ne uspijevaju učinkovito komunicirati s područjima koja stvaraju osjećaj nagrade. Drugim riječima, osoba može jasno čuti melodiju, ritam i harmoniju, ali mozak pritom ne „aktivira“ osjećaj ugode.
„Sličan mehanizam mogao bi biti u osnovi individualnih razlika u odgovorima na druge stimulirajuće nagrade. Istraživanje ovih krugova moglo bi utrti put novim istraživanjima o individualnim razlikama i poremećajima povezanim s nagradom, kao što su anhedonija, ovisnost ili poremećaji u prehrani“, rekao je autor studije Joseph Marco-Pajares, neuroznanstvenik sa Sveučilišta u Barceloni.
Kako se mjeri uživanje u glazbi?
Kako bi precizno identificirali osobe s glazbenom anhedonijom, istraživači su razvili Upitnik o glazbenoj nagradi iz Barcelone (BMRQ) – standardizirani alat koji procjenjuje koliko nagrade pojedinac pronalazi u glazbi kroz pet ključnih dimenzija.
Te dimenzije uključuju emocionalni odgovor na glazbu, njezinu ulogu u regulaciji raspoloženja, društveno povezivanje, tjelesne reakcije poput plesa te želju za traženjem novih glazbenih iskustava. Osobe s glazbenom anhedonijom redovito postižu niske rezultate u svih pet kategorija.
Snimanje mozga otkriva „prekid veze“
Rezultati bihevioralnih eksperimenata i snimanja mozga dodatno potvrđuju ovu teoriju. Ljudi s glazbenom anhedonijom bez problema prepoznaju melodije i zvukove, što pokazuje da njihov slušni sustav funkcionira normalno. Međutim, dok slušaju glazbu, fMRI snimke pokazuju smanjenu aktivnost u krugu nagrađivanja.
Zanimljivo je da taj isti krug kod tih osoba normalno reagira na druge nagrade, poput novčanog dobitka. To upućuje na zaključak da sustav nagrađivanja nije oštećen, već da je slabo povezan s obradom glazbe.
„Ovaj nedostatak zadovoljstva u glazbi objašnjava se prekidom veze između kruga nagrađivanja i slušne mreže – a ne funkcioniranjem samog kruga nagrađivanja po sebi“, pojašnjava Marco-Pajares.
Što nam to govori o zadovoljstvu općenito?
Prema riječima autora Ernesta Mas-Erera sa Sveučilišta u Barceloni, ključno pitanje nije samo radi li krug nagrađivanja, već i kako komunicira s drugim dijelovima mozga.
„Ako krug nagrađivanja ne radi dobro, dobivate manje zadovoljstva od svih vrsta nagrada. Ovdje ističemo da možda nije važan samo angažman ovog kruga, već i način na koji on komunicira s drugim dijelovima mozga koji su relevantni za obradu svake vrste nagrade“, ističe Mas-Erero.
Iako još nije potpuno jasno zašto se glazbena anhedonija razvija, istraživanja sugeriraju da ulogu imaju i genetika i životna iskustva. Studija provedena na blizancima pokazala je da genetika može objašnjavati i do 54 posto razlika u tome koliko ljudi uživaju u glazbi.
Šire implikacije izvan glazbe
Znanstvenici smatraju da bi ova metodologija mogla pomoći u otkrivanju i drugih specifičnih anhedonija.
„Predlažemo da bi korištenje naše metodologije za proučavanje drugih vrsta nagrada moglo dovesti do otkrića drugih specifičnih anhedonija. Moguće je, na primjer, da ljudi sa specifičnom anhedonijom na hranu imaju određeni deficit u povezanosti između dijelova mozga uključenih u obradu hrane i kruga nagrađivanja“, rekao je Marco-Pajares.
Istraživački tim trenutačno surađuje s genetičarima kako bi identificirao konkretne gene povezane s glazbenom anhedonijom. U planu su i istraživanja koja bi trebala pokazati ostaje li ovo stanje stabilno tijekom života ili se može mijenjati – pa čak i potencijalno preokrenuti.
Posušje.info
