Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokušao je spriječiti veleposlanika BiH u Ujedinjenim narodima da glasa za rezoluciju kojom je Opća skupština u srijedu osudila agresiju Rusije na Ukrajinu, a tu je opstrukciju pokušao provesti u suradnji s ruskim diplomatima pri svjetskoj organizaciji.
Mediji u BiH u četvrtak su objavili presliku pisma koje je Dodik, u svojstvu člana Predsjedništva BiH, uz posredovanje ruske misije pri UN-u, poslao glavnom tajniku Antoniju Guterresu, u kojemu je tvrdio kako BiH “nema stajalište” u odnosu na ukrajinsku krizu.
Ruski su diplomati Guterresu proslijedili Dodikovo pismo u kojemu je on tvrdio kako veleposlanik BiH pri UN-u Sven Alkalaj nema ovlasti poduprijeti rezoluciju kojom se planirana osuda ruske agresije tražeći da mu se praktično onemogući glasanje kada se o tom dokumentu bude odlučivalo.
Dodik je uz to veleposlanika Alkalaja optužio da zlorabi svoj položaj “ugrožavajući time proces pomirenja i do sada postignute reforme u Bosni i Hercegovini”.
“Bosna i Hercegovina treba biti nepristrana i neutralna i ne podržavati bilo koju stranu u ovom sukobu, već dati potporu miru i mirovnom rješenju u ovoj situaciji”, stoji u Dodikovu pismu čiju je presliku objavio portal Klix.
Dodao je će u slučaju ignoriranja njegova pisma nastupiti “situacija nezakonitih predstavljanja zasnovanih na lažnom pretvaranju isključivo u cilju širenja dezinformacija koje ne odražavaju stvarno stanje u BiH”, što će onda dodatno destabilizirati stanje u njegovoj zemlji.
Opća skupština UN u utorak je glasovima 141 države, među kojima je bila i BiH, osudila rusku agresiju na Ukrajinu i pozvala na hitno povlačenje ruske vojske.
Za tu je rezoluciju glasala i Srbija, a protiv nje uz Rusiju su bili samo Sjeverna Koreja, Bjelorusija, Eritreja i Sirija.
Dodik je, prije glasanja u UN-u, u srijedu na Predsjedništvu BiH pokušao nametnuti raspravu o ukrajinskoj krizi planirajući iskoristiti situaciju u kojoj on i druga dva člana državnog vrha imaju potpuno oprečna stajališta o ruskoj agresiji te tako dovesti do situacije u kojoj bi se formalno ispostavilo kako država nema usuglašeno stajalište o ovom pitanju.
Hrvatski i bošnjački član Predsjedništva Željko Komšić i Šefik Džaferović taj su Dodikov prijedlog odbili pozivajući se na stajalište što ga je državni vrh zauzeo još 2014., nakon ruske okupacije i aneksije ukrajinskog Krima.
BiH je tada zauzela stajalište kojim je potvrdila potrebu poštivanja teritorijalnog integriteta i suvereniteta Ukrajine pa je to sada temelj vanjske politike Sarajeva i u odnosu na sadašnju krizu.
