Kako navode sami proizvođači, krumpir nije izdržao ekstremne vrućine pa su plodovi izgorjeli, a kukuruz je u potpunosti propao. Nevolje u uzgoju usjeva odmah se osjete i kod stočara, budući da oni ovise o tome hoće li imati dovoljno stočne hrane.
Postoji mogućnost da će ove godine Bosna i Hercegovina postaviti novi rekord kada je riječ o vrijednosti uvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Već tijekom prvih šest mjeseci u državu je stiglo hrane i drugih poljoprivrednih te prehrambenih artikala u vrijednosti od približno 2,7 milijardi KM.
Rast cijena, veća potrošnja te slaba konkurentnost domaće proizvodnje ubrajaju se među ključne uzroke sve veće ovisnosti BiH o uvozu. Usporedno s time, vrijednost izvezenih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda ne dostiže ni četvrtinu onoga što se uveze.
Cijelu priču dodatno otežava suša koja je pogodila ovu godinu. Domaći poljoprivrednici bilježe ozbiljne gubitke, a najviše su stradali proljetni usjevi. Ponegdje je nastala šteta narasla čak do 90 posto.
Proizvođači tvrde da je krumpir podlegao previsokim temperaturama i da su plodovi izgorjeli, dok od kukuruza nije bilo ništa. Poteškoće u proizvodnji usjeva izravno pogađaju i stočare koji su vezani uz raspoloživost stočne hrane, kako piše Večernji list.
Kemal Hrnjić, federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, poručuje da za pšenicu nema bojazni, no predviđa da će uvoz kukuruza biti veći.
„Pšenica nije ugrožena i vjerujem da su svjetske zalihe pšenice stabilne i neće biti poremećaja na tržištu, ali kada je riječ o kukuruzu, sigurno će biti nešto veći uvoz kukuruza“, rekao je Hrnjić.
Paralelno s tim, poznavatelji prilika upozoravaju kako bi se ovisnost o uvozu mogla još povećati bude li domaća proizvodnja i dalje slabila. Odjek bi se mogao osjetiti i na cijenama hrane, naročito nakon neuspješne poljoprivredne godine.
Za ovdašnju poljoprivredu izazov više nije samo kako plasirati robu, nego i kako uopće očuvati proizvodnju u okolnostima sve učestalijih suša i ekstremnih vrućina.
