Pretili imaju manje sive tvari u mozgu i propadaju im neuroni

Fascinantni skenovi mozga otkrili su da pretilost utječe na samu strukturu mozga. Studija koja je prikupila MRI skenove tisuće ljudi različite kilaže zaključila je kako oni koji nose preveliku masu imaju “manje količine važnih struktura u mozgu”. Prvenstveno se to odnosi na sivu tvar, a njen manjak sugerira gubitak živčanih stanica. Promjene u bijeloj tvari mogu utjecati na to kako se električni signali prenose unutar mozga. 

Siva tvar koja čini vanjsku koru mozga, povezana je s inteligencijom, već su ranije potvrdili znanstvenici. Što je siva tvar deblja, inteligencija je veća. Dakle, siva tvar igra ključnu ulogu pri pamćenju, razmišljanju, jeziku i svijesti. 

Rezultati nove britanske studije otkrili su kako je težina sudionika dovela ne samo do smanjenja sive tvari već i disbalansu u sustavu “nagrađivanja” koji je uvelike povezan sa sivom tvari. Nastale promjene, kažu stručnjaci, mogu otežati pretilim ljudima da kontroliraju svoju težinu. Zaključak koji čeka još dodatna ispitivanja je i taj da pretilost dovodi do upale koja oštećuje moždano tkivo.  

MRI skenovi prikazuju lubanju/mozak dvije 65-godišnje ženske glave. Lijevi sken pripada ženi koja je imala 13 posto masnog tkiva, dok desni pripada ženi koja ima 49 posto masnog tkiva. Istraživači tvrde da skenovi pokazuju “manju količinu subkortikalnih struktura sive tvari”. 

– Zanimljivo je da manja količina sive tvari u mozgu ima različiti efekt za muškarce i žene, što upućuje da je i spol važan modifikator veze između postotka masnog tkiva i veličine određenih moždanih struktura – kaže voditeljica istraživanja dr. Ilona Dekkers, radiologinja sa Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj. Kako bi utvrdili kako gojaznost utječe na mozak, istraživači su analizirali MRI skenove 12.087 sudionika, a skeniranje je provedeno uz najmoderniju tehnologiju koja razlikuje sivu i bijelu tvar. 

MRI skenovi opet pokazuju smanjenu sivu tvar kod žene koja je imala veću tjelesnu masu (desno). 

Muškarci i žene

Muškarci s većim postotkom ukupne tjelesne masti u istraživanju su imali manji volumen sive tvari. Oni su također imali oštećenije strukture koje se odnose na “nagrađivanje” i kretanje. Rezultati su nadalje otkrili da su pretile sudionice imale smanjenu aktivnost u svom globusu pallidusu, dijelu mozga koji regulira dobrovoljno kretanje. No i za muškarce i za žene, veći postotak ukupne tjelesne masti povećao je vjerojatnost mikroskopskih promjena u bijeloj tvari njihovog mozga.

Promjena strukture mozga kod vitkije žene (lijevo) i s prekomjernom masom (desno) prikazane pod drugačijim kutom. Manje sive tvari sugerira i manje neurona, koji utječu na naš “centar nagrađivanja”.

Istraživanje je samo promatralo postotak tjelesne masti i nije razlikovalo različite vrste masti, ističu znanstvenici. U budućnosti žele napraviti još precizniju studiju u kojoj će dokazati kako raspodjela tjelesne masti utječe na strukturalne promjene u mozgu. Nije isto nakuplja li se visceralna bijela masnoća oko naših unutarnjih trbušnih organa, jer primjerice, ona povećava rizik od bolesti srca i dijabetesa tipa 2. Visceralna mast je poznati čimbenik rizika za metaboličku bolest i povezana je sa sustavima upala u tijelu. 

Debljina uzrokuje pomanjkanje pažnje

Studija Sveučilišta Alabama sugerira da povećanje tjelesne težine narušava naše kognitivno funkcioniranje čak i kod onih koje nije zahvatila demencija. Skeniranje mozga morbidno pretilih ljudi otkriva da stariji ljudi koji imaju prekomjernu težinu imaju višu razinu degradacije moždanih stanica. Pretilost je također povezana sa smanjenom pažnjom, kao i sporijom brzinom rada mozga i obradom informacija. A smanjene kognitivne funkcije mogu utjecati i na sposobnost pretilog čovjeka da smršavi.

Komentiraj!

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu od spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.